Održana završna konferencija projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“.

PR press služba – U okviru projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“ obučeno je preko 70 domaćih novinara, a u cilju zaokruživanja procesa edukacije urađen je Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa. razvijen.

Ovo je saopšteno na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja projekta koji realizuje Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa Televizijom (TV) Prva, a koji je finansiran kroz Program profesionalizacije medija Evropske unije (EU) Program.

Direktorka CEDEM-a Milena Bešić rekla je da projekat ima za cilj da doprinese procesu evropskih integracija Crne Gore, jačanjem kapaciteta medija da izvještavaju o krivičnom pravosuđu i povećanjem kvaliteta i kredibiliteta istraživačkog novinarstva na terenu.

„Svrha projekta je jačanje integriteta i stručnosti medija za istraživačko novinarstvo o krivičnom pravosuđu, u skladu sa standardima EU i Savjeta Evrope, kao i Kodeksom novinara Crne Gore“, pojasnio je Bešić.

Ona je rekla da je značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, a posebno društva u tranziciji, neprocjenjiv, napominjući da je istraživačko novinarstvo proces koji se bavi temama koje su namjerno ili slučajno skrivene od javnosti.

„Zato je ovakvo novinarstvo neophodno društvu u celini. „Građani imaju pravo da znaju o društvu u kojem žive, kao i da donose odluke o odlukama koje mogu direktno ili indirektno uticati na njih, na osnovu relevantnih činjenice”, rekao je Bešić.

Ona je istakla da su netransparentnost, zloupotreba službenog položaja i razne vrste štetnih stvari po društvo veoma bliske zemljama u tranziciji.

“Ljudi na pozicijama moći mogu zloupotrijebiti moć koju posjeduju. Zadatak ljudi koji se bave istraživačkim novinarstvom je da otkriju uzroke i posljedice ovakvih radnji i da na taj način mijenjaju svakodnevni život i bore se za bolje društvo”, rekao je Bešić.

Promovisanjem istraživačkog novinarstva, smatra on, može doprinijeti promjenama u svemu što treba da se promijeni u Crnoj Gori.

Koordinator projekta CEDEM, Marko Pejović, objasnio je da je projekat započeo analizom medijskog okruženja sa akcentom na poštivanje Etičkog kodeksa novinara u Crnoj Gori.

„Ključno je bilo da kroz obuke, odnosno treninge za domaće novinare Crne Gore, radimo na podizanju njihovih kapaciteta, u cilju povećanja njihovog profesionalizma i stručnosti, u dijelu istraživačkog procesa. S tim u vezi, u saradnji sa kolegama iz BIRN-a sproveden je nastavni plan i program obuke koji je sproveden u prethodnih 18 mjeseci“, naveo je Pejović.

On je rekao da su održana dva modula obuke, da je obukom obuhvaćeno 70 domaćih novinara i da su angažovani najeminentniji stručnjaci iz oblasti izvještavanja o krivičnom pravosuđu.

“Prvi modul se odnosio na unapređenje tehnika, metoda i standarda izvještavanja o krivičnom pravosuđu, imajući u vidu da novinari ne poznaju najbolju terminologiju vezanu za krivično pravosuđe. Prvi modul je realizovan kroz tri obuke. Drugi modul se odnosio na provjeru podatke koji postoje na internetu. Fokus je bio na društvenim mrežama, s obzirom na to da su one danas u širokoj upotrebi i da podatke koje dobijamo putem društvenih mreža potrebno je dodatno provjeravati. Drugi modul je realizovan kroz dvije obuke“, objasnio je Pejović.

On je rekao da je pripremljen Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa, kako bi, kako je rekao, bio završen proces edukacije, a novinari imali jasna uputstva za pisanje priča.

“Priručnik je namijenjen novinarima, posebno na lokalnom nivou. Međutim, mogu ga koristiti svi zainteresovani za civilni sektor i fakultete. Priručnik prati proces od samog početka priče do objavljivanja“, pojasnio je Pejović.

Smatrajući da, kako je rekao, saradnja predstavnika pravosudnog sistema na lokalnom nivou, s jedne strane, i medija i civilnog sektora, s druge strane, može dovesti do sinergije potencijala, radni sastanci predstavnika pravosudni sistem i mediji organizovani su u Pljevljima, Ulcinju i Nikšiću.

“Lokalni mediji ocijenili su da je transparentnost osnovnih sudova i osnovnih državnih tužilaštava značajno poboljšana, iako još ima prostora za unapređenje te saradnje. Saradnja novinara i predstavnika pravosudnog sistema je neophodna, kako bi se poboljšalo izvještavanje i izbjegli senzacionalistički naslovi, rekao je Pejović.

Imajući u vidu da se, kako je rekao, Kodeks novinara često krši, a zbog nedovoljnog znanja i informisanosti u ovom dijelu održane su tri info sjednice u Baru, Podgorici i Nikšiću na kojima se, kako je objasnio, građani informišu šta mogu učiniti ako su njihova prava povrijeđena medijskim izvještavanjem.

Pejović je istakao da su preporuke da se nastavi sa edukacijom novinara, “posebno kada je riječ o domaćim novinarima, imajući u vidu da se veliki broj projekata odnosi na veće medije i da su domaći novinari zanemareni”.

„Drugi dio ovog projekta bio je fokusiran na TV kampanju, koju smo uradili sa TV Prva, a tiče se promocije Kodeksa i njegovih ključnih principa“, rekao je Pejović.

Urednica TV Prva Gordana Đuračić objasnila je da je snimljeno deset dokumentarnih filmova o policiji, zatvorima, sudijama, nasilju u porodici, maloljetničkoj delikvenciji, medijima, tužilaštvu, ratnim zločinima, advokatima i neopravdanim pritvorima.

“Dokumentarni film o policiji pokazao je da saradnja institucija, medija, nevladinog sektora i cijele države treba da bude jača. U posljednje dvije godine pokazalo se da je borba protiv organizovanog kriminala bolja i efikasnija “, rekao je Đuračić.

Ona je istakla da je film o sudijama pokazao opterećenost sudija velikim brojem predmeta i da često glume u prostorijama koje su veoma male.

“Ovaj film je pokazao da postoji neujednačena sudska praksa. Postoje situacije da u dva slična slučaja imamo dvije potpuno različite sankcije, na primjer, u jednom slučaju tri godine zatvora, u drugom čak deset”, objasnio je Đuračić.

U filmu o maloljetničkoj delikvenciji, kako je rekla, prikazana je statistika koja pokazuje da je u prvih 11 mjeseci prošle godine 327 maloljetnika počinilo krađu.

„U filmu o medijima pokazalo se da se novinari susreću sa poteškoćama u izvještavanju iz sudnica, posebno zato što mogu koristiti samo olovku, papir i pamćenje. Tako da ponekad može doći do propusta“, rekao je Đuračić.