Potreba za učinkovitijim uključivanjem osoba s invaliditetom u proces donošenja odluka
Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) provodi projekt pod nazivom “Zajedno za uključivanje osoba s invaliditetom”, koji je financijski podržalo Ministarstvo pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava. U okviru ovog projekta održana je trodnevna Akademija na temu Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama: Zaštita od diskriminacije osoba s invaliditetom u praksi crnogorskog pravosuđa i Europskog suda za ljudska prava organizirana za pravosudne savjetnike i institucija ombudsmana. Akademija je održana od 26. do 28. travnja 2021. godine u hotelu Bianca u Kolašinu. Opći cilj projekta je pridonijeti većem poštivanju prava osoba s invaliditetom te osvijestiti stručnu i laičku javnost o važnosti zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom.
U svjetlu teme, prvog dana Akademije govorio je Matija Miljanić, koordinator projekta u CEDEM-u. Miljanić je istaknuo važnost poštivanja prava osoba s invaliditetom kroz predstavljanje angažmana Crne Gore u međunarodnopravnim dokumentima, te istaknuo da je odnos prema osobama s invaliditetom mjera demokratskog odnosa društva prema svim marginaliziranim društvenim skupinama. Osim toga, Miljanić je naglasio kako trend u svim pokazateljima jednostavno pokazuje da je položaj osoba s invaliditetom u svakom mjerenom aspektu lošiji nego prije četiri godine. Kada je riječ o postupanju države, adaptaciji školskih objekata, te prisutnosti i tretmanu osoba s invaliditetom, izmjerene vrijednosti danas su na istoj razini kao i 2007. godine. Nadalje, u odnosu na 2007., procjena uloge i učinka pogoršalo se obrazovanje u funkciji osoba s invaliditetom, praćeno pogoršanjem rezultata rada službi i ustanova koje bi trebale unaprijediti njihove potrebe, te pogoršanjem u pogledu diskriminacije ovih osoba. Na kraju, Miljanić je naveo kako je ideja projekta nastala kao rezultat zacrtanih problema, izazova i nedostataka na ovom području tijekom provedbe dosadašnjih projekata iz područja zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom. Miljanić je pozvao prisutne da svojim angažmanom i primjenom novih normi, standarda i praksi, te stalnim zalaganjem, mijenjaju društvo na bolje kako bi doprinijeli da Crna Gora ima dobro primijenjenu pravnu praksu koja je, po njegovom mišljenju, korak prema suvremenoj svjetskoj i europskoj praksi.
Tijekom prve dvije sjednice, Valentina Pavličić je sudionicima približila praksu Europskog suda za ljudska prava iz oblasti zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom, te pratila usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa antidiskriminacijskim standardima EU i Vijeće Europe (konvencije, direktive i rezolucije). Osim toga, Pavličić je koristio primjere presuda pred Europskim sudom za ljudska prava, poput Glor protiv Švicarske, koji je jedan od prvih predmeta pred Sudom, između ostalog, o pitanju diskriminacije na temelju invaliditeta (zahtjev br. 13444/04, presuda od 30. travnja 2009.). Pavličić je istaknuo kako je vrlo zanimljivo da se u ovoj presudi Sud spominje i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom iz 2008. godine i Preporuka 1592 (2003) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 2003. godine. U međunarodnim dokumentima postoji europski i svjetski konsenzus o potrebi zaštite osoba s invaliditetom od diskriminacije i njihove pune društvene uključenosti, iako Švicarska nije potpisnica.
Siniša Bjeković je tokom drugog dana akademije prisutne upoznao sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao i sa praksom crnogorskog pravosuđa i institucijom Ombudsmana u zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom . Zaštitnik je podsjetio i na ranije dane preporuke u ovoj oblasti, za koje još uvijek postoji potreba angažiranja državnih institucija u njihovoj provedbi – učinkovito poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se osobama s invaliditetom i osobama osigurala pristupačnost objekata i površina u javnoj upotrebi. smanjene pokretljivosti, kao i u pružanju pristupačnih informacija, komunikacija i javnog prijevoza. Osim toga, Bjeković je analizirao jedan od predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava, Çam protiv Turske (zahtjev br. 51500/08), presuda od 23. veljače 2016. godine. U ovom slučaju utvrđena je povreda načela diskriminacije zbog na odbijanje Glazbene akademije da upiše slijepog studenta kojem je dodijeljen iznos od 10.000 eura za pravično zadovoljenje i 3.000 eura na ime troškova postupka.
dr. Vesna Simović Zvicer, tijekom drugog dana Akademije, istaknula je potrebu uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka koji su usko povezani s njihovim potrebama – ništa o nama bez nas. Osim toga, sudionicima je objasnila utjecaj koji pojmovi kao što su hendikepirana i hendikepirana osoba imaju na dobrobit tih osoba, kao i ponešto na povijest korištenja ovih pojmova u međunarodnim konvencijama – Socijalni i medicinski model. Simović Zvicer je tijekom druge sesije govorio o crnogorskoj sudskoj praksi i specifičnostima našeg sustava u oblasti zaštite od diskriminacije. Radeći u grupama, sa sudionicima je na interaktivan način razgovarala o primjerima iz crnogorske pravne prakse (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 526/2018 od 30.5.2018.; Presude Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 1039/2018 od 21.11. 2018. Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev 664/2020 od 7.10.2020.).
Dina Knežević je tijekom trećeg dana akademije izvršila analizu standarda domaćeg zakonodavstva i prakse domaćih sudova. Osim toga, govorila je o teretu dokazivanja, gdje ako stranka koja se smatra oštećenom zbog nejednakog postupanja u smislu radnog prava, pred sudom ili drugim nadležnim tijelom iznosi činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je bilo izravno ili neizravno diskriminacije, teret dokazivanja nepovrijeđenosti jednakog postupanja prelazi na okrivljenika, odnosno pravnu ili fizičku osobu protiv koje je pokrenut postupak pred nadležnim tijelom. Na kraju, Knežević je govorio o predmetima u domaćem i europskom zakonodavstvu, gdje su sudionici u grupama radili na analizi presuda i upoznavanju s praksom domaćih i europskih sudova.
