
U Crnoj Gori nema povećanja etničke distance

Crnogorci pokazuju najveći stepen etničkog distanciranja prema Romima, nešto manji prema Albancima, još manji prema Hrvatima, a gotovo nikakav prema Srbima, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Nalazi i rezultati istraživanja dostupni su u Analitičkom izvještaju koji možete preuzeti klikom na link – https://www.cedem.me/wp-content/uploads/2022/06/Prilog-10_Etnicka-distanca-na-tri-jezika_FINAL-copy.pdf
Direktorka CEDEM-a Milena Bešić istakla je da, imajući u vidu proces tranzicije društva i proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao i činjenicu da je poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda i zaštita nacionalnih manjina jedan od najvažnijih faktora bezbednosti. demokratski razvoj svake države, „neophodan angažman nadležnih institucija, nevladinih organizacija, medija i svih građana za postizanje stabilnog međunacionalnog suživota i etničkog mira, kao i promociju vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, jednakost, ljudska prava i prava manjina.”
“Stoga je CEDEM prepoznao veliki značaj analize etničke distance, koja je u multinacionalnom društvu izuzetno važna za mjerenje društvene kohezije i mogućnosti previranja i potencijalnih sukoba na nacionalnoj osnovi”, rekao je Bešić.
Ona je kazala da je istraživanje “Međuetnički odnosi i etnička distanca u Crnoj Gori” sprovedeno u maju ove godine na uzorku od 909 ispitanika iz 17 opština u Crnoj Gori.
„Tri su osnovna cilja istraživanja, a to su: prvo, da se proceni stepen poštovanja ključnih prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, drugi, da se proceni uticaj rada Saveta manjinskih naroda i dr. manjinske nacionalne zajednice, i treće, za mjerenje etničke distance. Složenost ciljeva nameće i posebne strategije uzorkovanja“, rekao je Bešić.
Prema njenim riječima, istraživanjem je definisan skup prava koja manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice treba da ostvare.
„Na osnovu važećih Vladinih dokumenata, prije svega Strategije manjinske politike, generisali smo deset ključnih prava koja su bila predmet istraživanja. U istraživanju su za svako od navedenih prava ispitanici odgovarali u kojoj mjeri se ta prava poštuju koristeći četiri -nivo Likertova skala procjene“, pojasnio je Bešić.
Komparativno, prema ocjeni građana, prava su u najvećoj mjeri ostvarena kada je u pitanju opšta upotreba maternjeg jezika, a u najmanjoj mjeri kada je riječ o pravu na ravnopravnost pri zapošljavanju“, naveo je Bešić.
Ona je kazala da je ocjena građana Crne Gore da su danas prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ostvarena u nešto manjoj mjeri nego što je to bio slučaj 2018. godine.
„Interesantno je da Bošnjaci i Muslimani najpozitivnije ocjenjuju ostvarivanje svih prava, još više u odnosu na Crnogorce. „Vrijednosti za Srbe su znatno niže od onih koje mjere Crnogorci, a kada je riječ o Romima, pripadnici ove nacionalnosti Zajednica je posebno negativno ocijenila pravo na političko organizovanje i pravo na borbu protiv etničke diskriminacije”, rekao je Bešić.
Prema njenim rečima, podaci govore da oni koji se izjašnjavaju kao Srbi i Albanci uglavnom smatraju da prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica nisu ostvarena. “Sa malom razlikom slijede pripadnici romske zajednice, a zanimljivo je, kako smo primijetili, da Bošnjaci, a posebno muslimani, procjenjuju da su manjinska prava ostvarena u većoj mjeri nego što procjenjuju Crnogorci”, rekao je Bešić.
Govoreći o mjerenju etničke distance, Bešić je podsjetio da je prvo mjerenje etničke distance koje je izvršio CEDEM rađeno 2007. godine, zatim 2013. godine, a potom su realizovana još dva – 2018. i 2019. godine.
Metodolog CEDEM-a Miloš Bešić je, predstavljajući rezultate najnovijeg istraživanja, naveo: „Podaci govore da se Crnogorci u veoma maloj meri distanciraju u odnosu na Srbe, tačnije da Crnogorci gotovo da i ne pokazuju distancu prema Srbima.“ To se vidi. da je najosjetljivija stavka “imati lidersku poziciju u svojoj zemlji”, što znači da najvećim dijelom ova minimalna distanca koju Crnogorci pokazuju prema Srbima, u suštini, nije etnička nego politička”, rekao je Bešić.
On je naveo da Crnogorci pokazuju najveći stepen distanciranja prema Romima, znatno manji prema Albancima, a još manji prema Hrvatima.
“Pripadnici ove etničke grupe pokazuju najniži stepen distanciranja (osim kada su Srbi u pitanju) u odnosu na Bošnjake i Muslimane”, dodao je Bešić.
On je rekao da kao što su izmjerili da Crnogorci gotovo ne pokazuju distancu prema Srbima, tako je suprotno, odnosno da Srbi nemaju skoro nikakvu distancu prema Crnogorcima.
„Opet, kao iu prethodnom slučaju, najosjetljivija stavka je“ imati vodeću poziciju u svojoj zemlji. “Drugim riječima, distanca koju Srbi pokazuju prema Crnogorcima je uglavnom politička, a ne etnička. Međutim, Srbi uporedno pokazuju znatno veći stepen distanciranja u odnosu na pripadnike drugih etničkih grupa u odnosu na Crnogorce”, rekao je Bešić.
On je rekao da su najveći stepen distanciranja oni koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi prema Albancima, a zatim prema Romima.
“Međutim, visoke vrijednosti mjerimo i kada je u pitanju distanciranje od Hrvata, a nešto niže, iako još uvijek relativno visoke, kada je u pitanju distanciranje od Bošnjaka i Muslimana”, rekao je Bešić.
On je kazao da podaci govore da gotovo da nema distance između Bošnjaka i Muslimana, pojasnivši da je to razumljivo s obzirom da je etnički riječ o istoj grupi.
“Bošnjaci pokazuju najveći stepen distanciranja u odnosu na Rome, a zatim u odnosu na Albance, te u odnosu na Hrvate. “Distanca koju Bošnjaci iskazuju u odnosu na Srbe je znatno manja, a distanca u odnosu na Crnogorce još manja “, rekao je Bešić.
„Opet, razlog je to što se radi o etnički identičnoj grupi. Dakle, najveći stepen distanciranja je u odnosu na Rome, zatim Hrvate i Albance, dok je distanca znatno manja prema Srbima, a najmanja prema Crnogorcima.“ Kao što gotovo nijedan Bošnjak ne pokazuje distancu od Muslimana, tako je obrnuto, mi gotovo da nemamo distanciranje Muslimana od Bošnjaka”, rekao je Bešić.
“Distanca je znatno manja u odnosu na pripadnike svih ostalih grupa. “Uporedno, nakon distance prema Romima, najveći stepen distanciranja pokazuju Albanci prema Srbima, te prema Bošnjacima i Muslimanima, a najmanji stepen distanciranja iskazuju od strane pripadnika ove etničke grupe prema Crnogorcima“, kazao je Bešić.
On je rekao da su prvi put u istraživanju imali dovoljan broj Roma, što omogućava da se izmeri stepen distanciranja pripadnika te etničke zajednice od svih ostalih etničkih grupa.
„Podaci su indikativni i ukazuju na to da se Romi u najvećoj meri distanciraju prema Hrvatima i Albancima. Zatim, postoji distanca prema Srbima, dok je distanca prema Crnogorcima i Bošnjacima veoma mala, dok prema muslimanima gotovo da i nema. Podaci govore da je najveći stepen ukupnog etničkog distanciranja prema Romima, zatim prema Hrvatima i Albancima, te prema Bošnjacima i Muslimanima i na kraju prema Srbima i Crnogorcima“, naveo je Bešić.
“Podaci govore da je generalno stepen distanciranja 2007. godine bio veoma visok, te da se vremenom smanjivao. Međutim, vidimo da je, sa izuzetkom 2018. godine, generalno stepen distanciranja koji Srbi pokazuju u Odnos prema svim ostalim grupama je najveći. Konačno, u 2018. godini najveći stepen distanciranja su iskazali Albanci, tako da je stepen distanciranja koji iskazuju pripadnici ove etničke grupe značajno opao u najnovijim istraživanjima“, rekao je Bešić.
Govoreći o trendu međuetničke distance na nivou cjelokupnog uzorka za sve periode prema svim grupama, Bešić je rekao da podaci govore da je distanca u 2007. godini bila na najvišem nivou.
“Potom je došlo do značajnog pada u 2013. godini, a potom rasta u 2018. godini, tako da će, konačno, distanca koju mjerimo najnovijim istraživanjem (2019.) biti na približno istom nivou kao i prethodnih godina”, rekao je Bešić.
Generalni direktor Uprave za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Leon Đokaj rekao je da su ovakva i slična istraživanja važna za mjerenje postignuća u procesu demokratizacije društva, kao i za institucije u kreiranje politike i strategije usmjerene na promicanje i zaštitu prava manjinskih naroda”
Po Javnom konkursu za unapređenje položaja pripadnika romske i egipćanske zajednice izdvojeno je 131 hiljada evra, a konkurs koji je u toku ove godine sektorskom analizom za ove dve oblasti predviđen je za preko pola miliona evra, odnosno uvećano za preko 200 hiljada evra”, rekao je Đokaj.