Demokracija ili stabilokracija: negativni demokratski trendovi u Crnoj Gori
Podgorica, PR press služba – Najveći problem u Crnoj Gori, kada je u pitanju stepen demokratije, postoji u oblastima ekonomije, političkih procesa, vladavine prava i medija, a najviši stepen demokratije u crnogorskom društvu danas mjerimo kada riječ je o nacionalnim i vjerskim manjinama .
Saopćeno je to na internetskoj konferenciji o stanju demokratije u Crnoj Gori, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja „Indeks demokratije za 2020. godinu“, u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa Fondacijom Hanns Seidel. . Izvještaj je dostupan na crnogorskom i engleskom jeziku.
Autorica istraživanja i glavna metodologinja CEDEM-a, prof. dr. Miloš Bešić, naveo je da se istraživanjem analizira i trend koji pokriva razdoblje od sticanja neovisnosti Crne Gore do promjene dugogodišnje vlasti.
“Ključni grafikon prikazuje stanje demokracije za sva ključna područja, a to su politika, pravo, gospodarstvo, obrazovanje, mediji, manjine, žene i invaliditet. A ovaj podatak pokazuje da se mjerne vrijednosti kreću od 0,42 do 0,66. Danas najveći stupanj demokratičnosti u crnogorskom društvu mjerimo kada je u pitanju odnos prema nacionalnim i vjerskim manjinama sa vrijednošću od 0,66. To je sve zahvaljujući pozitivnim trendovima koji su se odvijali od 2009. godine do danas“, naveo je Bešić.
“U ta dva područja možemo biti koliko-toliko zadovoljni kada je u pitanju stanje demokracije. Kada je riječ o ravnopravnosti spolova, vrijednost je 0,50, a kada su u pitanju osobe s invaliditetom, vrijednost je 0,48. Najveća problemi stanja demokratije u Crnoj Gori su u sljedećim oblastima: politika, pravo, mediji (0,43) i ekonomija (0,42). Dakle, kada je riječ o demokratiji u ekonomskom životu u Crnoj Gori, on je imao najveći problem“, pojasnio je Bešić. .
On je kazao da su regresivni trendovi u stanju demokratije u Crnoj Gori prisutni od 2012. godine, ali i pored naglašenih negativnih trendova u posljednjih osam godina, ipak se može reći da je nivo demokratije u Crnoj Gori danas na nešto višem nivou od to je bio slučaj prije trinaest godina.
“Kada je u pitanju stanje demokratije u Crnoj Gori, krenuli smo od 0,47 2007. godine. Imali smo fluktuirajuće vrijednosti, ali smo 2012. napravili određeni napredak (0,52). “Od tada su se očito loše stvari događale u smislu demokratije, a danas imamo simboličnih 0,02 indeksna boda više nego 2007. godine (0,49)“, pojasnio je Bešić.
Ravnateljica Centra za demokraciju i ljudska prava Milena Bešić istaknula je kako osma godišnjica pregovora s Europskom unijom upozorava da trenutno imamo tri privremeno zatvorena poglavlja, te da nova metodologija zahtijeva veću političku volju i odlučnost političkih aktera da unaprijediti provedbu normativnog okvira i provedbu potrebnih reformi.
“Neefikasne i birokratizirane institucije, nepotizam, klijentelizam, korupcija i neodgovornost samo su neke od karakteristika koje se iščitavaju u izvještajima Europske komisije i međunarodnih organizacija za Crnu Goru. Prethodne četiri godine obilježile su izostanak očekivane reforme državne uprave. izborno zakonodavstvo, bojkot Sabora od strane dijela oporbe, građanski prosvjedi, kao i suđenje dvojici čelnika stranaka koje su tada bile u oporbi. Sve je to rezultiralo padom povjerenja građana u institucije”, rekao je Bešić.
Istaknula je važnost afirmacije demokracije kao temeljne vrijednosti i obilježja društva, a ne kao sredstva za postizanje željenih ciljeva politike.
“Naše istraživanje potvrđuje da većina građana Crnu Goru želi vidjeti kao građansku, demokratsku i zapadno orijentiranu državu, izvan utjecaja vjerskih organizacija”, kazao je Bešić.
Regionalni direktor Zaklade Hanns Seidel za jugoistočnu Europu dr. Klaus Fiesinger rekao je da su temeljni stupovi demokracije, poput političkog pluralizma i vladavine prava, ključni za stabilnost demokracije, te da je vrlo važno pratiti što se događa na mukotrpnom putu demokratske konsolidacije i da je upravo to zadaća CEDEM-a.
Predsjednik Skupštine Crne Gore mr Aleksa Bečić istakao je da će Skupština, kao što se već pokazalo u proteklih nekoliko mjeseci, dati jedan od najznačajnijih doprinosa razvoju demokratskih procesa u zemlji.
“Najbolji način da to učinimo je da nastavimo putem kojim je Sabor krenuo, u jačanju svoje kontrolne i nadzorne funkcije, odnosno u poštivanju svoje ustavne uloge. Na taj način osigurat ćemo povjerenje građana u ovo. , najvišeg zakonodavnog i predstavničkog doma, jer bez tog povjerenja ne može biti govora o legitimitetu institucija, a bez legitimiteta je gotovo nemoguće govoriti o demokraciji”, rekao je Bečić.
“Moramo krenuti u odlučnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Moramo pokazati veći stupanj transparentnosti javnih institucija, moramo ukloniti oznake tajnosti s dokumenata koji ne bi trebali biti tajni. Moramo omogućiti civilnom sektoru da bude prisutan i pružiti ekspertizu i podršku raznim projektima. Moramo realizirati koncept Crne Gore kao ekološke države. Moramo osloboditi institucije. Ovaj proces nije revanšizam, već je poziv na odgovornost”, istakao je Abazović.
Kazao je kako je glavna zadaća nove vlade zaštita javnog interesa u svakom segmentu, te zaštita javnih financija i državnog proračuna.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić rekao je da nema demokratski zrelog društva bez zrele i odgovorne vlasti, a isto tako i bez opozicije koja je ista.
“Crna Gora je konačno dobila zrelu i odgovornu opoziciju. A odgovorni političari u novoj vlasti trebaju prekinuti praksu dosadašnjih negativnih politika. Smjenom vlasti koja se dogodila konačno je skinuta mantra da se vlast u Crnoj Gori nije mijenjala 30 godina i da je to dodatno narušilo njen demokratski imidž. Sada imamo smjenu vlasti, a imamo i odgovornu kohabitaciju sadašnje opozicije, što znači da je crnogorsko društvo u određenom smislu progutalo demokraciju”, kazao je Nikolić.