Polovina građana Crne Gore ne vjeruje medijima

Podgorica, PR press služba – Svaki drugi građanin Crne Gore ne vjeruje medijima; televizija je i dalje najdominantniji medij; najposjećenija društvena mreža je Facebook; građani imaju velika očekivanja od nove vlasti kada je riječ o zaštiti novinara i slobode medija.

Najavljeno je to na konferenciji za novinare “Prezentacija rezultata istraživanja o medijima i medijskim slobodama”, koju je organizirao Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta “Jačanje kapaciteta lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima “, uz podršku Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici. Cijelo izvješće dostupno je ovdje.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić rekao je da gotovo polovina građana Crne Gore ne vjeruje medijima.

“Taj stepen nepovjerenja je veći ili manji, ali generalno je to gotovo svaki drugi građanin Crne Gore”, rekao je Bešić.

Istaknuo je da je televizija i dalje najdominantniji medij te da preko 70 posto građana svakodnevno gleda televiziju.

“Druge po učestalosti su društvene mreže koje svakodnevno koristi 45,3 posto građana. Društvene mreže i internetski portali iz godine u godinu dobivaju na značaju. Iza njih su dva tradicionalna medija. 21,3 posto svakodnevno sluša radio, a samo 8,4 posto građana svakodnevno čita novine”, rekao je Bešić.

Svaki četvrti građanin Crne Gore (24,3) prati portal Vijesti, a drugi, treći i četvrti po učestalosti praćenja su CDM (16,2) i RTCG (15,2).

Najviše povjerenja građani imaju u portal Vijesti (32,8) u koji svaki treći građanin ima veće ili niže povjerenje, zatim RTCG (21,5), a potom CDM (18,3)“, naveo je Bešić.

Novine svakodnevno i redovito čita vrlo mali broj građana, ali većina njih čita Dan kojeg redovito ili dnevno čita 7,5 posto građana, a slijede Vijesti sa 6,2 posto i Pobjeda s 4,2 posto.

“Kada je riječ o povjerenju, povjerenje se iskazuje istim redoslijedom, s tim da su razlike srazmjerno male. Danu je povjerenje dalo 23 posto građana, Vijestima 21 posto, a Pobjedi 18 posto”, rekao je Bešić.

Kada je riječ o televizijama, najgledanije su Vijesti koje u kategoriji “vrlo često” gleda preko 52 posto građana, slijede RTCG 1 s 40,5 posto, TV Prva s 30,6 posto, te Nova M s 23,6 posto.

Kada je riječ o povjerenju u informacije na TV postajama, prve su, opet, Vijesti sa 59,2 posto građana, a slijede RTCG1 (51,4), RTCG 2 (46,1), te PRVA (43,8) i NOVA M (38). Dakle, što ljudi češće gledaju neki medij, to mu više vjeruju ili, ljudi gledaju medij jer mu vjeruju”, objasnio je Bešić.

Najposjećenija društvena mreža je, rekao je, Facebook kojeg svakodnevno prati 42,8 posto građana, slijede Youtube s 30,8 posto, te Instagram s 23,3 posto. Dodao je da je najveća razina povjerenja u Facebook kojem vjeruje 35,9 posto građana, a da je povjerenje u Youtube 34,7 posto.

Na pitanje jesu li čuli za pojam lažne vijesti, 45 posto ispitanika je odgovorilo da jest, 26,9 posto je čulo za lažne vijesti, ali nije sigurno što to znači, a 28,3 posto građana ne zna što su lažne vijesti.

Nešto više od četvrtine građana manje-više je u stanju prepoznati lažne vijesti, a lažnim vijestima moguće je manipulirati s oko četvrtinom građana.

“Kada prepoznaju lažne vijesti, većina građana ih jednostavno ignorira, ali ignoriranje ne zaustavlja širenje lažnih vijesti. Vrlo mali broj građana dijeli i obavještava da su to lažne vijesti ili prijavljuju administratorima da su to shvatili” , naveo je Bešić.

Istaknuo je kako trećina građana procjenjuje da su medijske slobode na manje-više zadovoljavajućoj razini, no s druge strane 58,5 posto građana smatra da su medijske slobode uglavnom na niskoj ili vrlo niskoj razini.

“Polovica građana bi položaj novinara ocijenila koliko-toliko dobrim, a druga polovica manje-više lošim”, rekao je Bešić.

Dodao je da je podjednak broj građana koji smatraju da su novinari uglavnom zaštićeni ili uglavnom nezaštićeni.

Istraživanje je pokazalo da više od 45 posto građana smatra da bi država trebala donijeti posebne mjere za daljnju zaštitu novinara, dok svaki treći smatra da za tim nema potrebe.

Na pitanje koliko je država učinkovita u procesuiranju i kažnjavanju onih koji prijete i napadaju novinare, oko 47 posto građana negativno ocjenjuje učinkovitost države u tom pogledu, dok dvostruko manje građana smatra da je država manje-više učinkovita u procesuiranju i kažnjavanje onih koji ugrožavaju novinare”, naveo je Bešić.

Na pitanje koji je razlog neučinkovitosti države u zaštiti novinara, rekao je, 50 posto je odgovorilo da ne zna razlog, 15,4 posto je navelo korupciju i organizirani kriminal, 11,3 posto neučinkovitost i selektivnost pravosudnog sustava, a 10,7 posto nedostatak političke volje.

Podaci, rekao je, pokazuju da građani imaju velika očekivanja od nove vlasti kada je riječ o zaštiti novinara i slobode medija.

“Misle da će se nova vlast bolje odnositi prema medijima i novinarima. 30 posto građana kaže da će biti znatno učinkovitija, 17 posto da će biti jednako učinkovita, a 15,5 posto da će biti manje učinkovita”, rekao je Bešić. .

Kada je riječ o istraživačkom novinarstvu, najdominantniji je stav da je istraživačko novinarstvo općenito dobro (39,5 posto), ali i da se mali broj novinara njime bavi na pravi način.

Odgovarajući na pitanje koju političku strukturu podržavaju mediji, najmanji broj građana ne može ocijeniti, dok većina smatra da su mediji po tom pitanju podijeljeni.

“Sličan postotak građana smatra da mediji rade za interese vlasnika (39,6) i za interese političara (39,7 posto). Svaki peti građanin Crne Gore smatra da mediji uglavnom rade za interese građana”, rekao je Bešić.

Istraživanje je pokazalo da građani općenito smatraju da mediji nisu neovisni u odnosu na različite aktere.

“Na ljestvici od 0 do 1 TV Vijesti ocjenjuju se kao najnezavisniji medij sa skoro 0,33, a slijede ga Vijesti 0,29, portal Vijesti 0,28, RTCG 0,28, Dan 0,26, CDM 0,25, Analitika 0,23, FOS 0,22”, kazao je Bešić 0,22. .

Prema riječima građana, oko 30 posto građana je vlast na državnoj razini identificiralo kao najodgovorniju i kao ključnog kršitelja medijskih prava i sloboda, dok oko 15 posto njih smatra da su vlasnici medija ključni kršitelji, a tek svaki deseti to pripisuje novinarima.

“Više od 40 posto građana smatra da javni servis ima bolje uvjete poslovanja od privatnih, za razliku od 26 posto građana koji kažu da privatni mediji imaju bolje uvjete poslovanja. Više od svakog drugog građanina smatra da je stupanj slobode medija veći.” prisutni u privatnim nego u javnim medijima”, rekao je Bečić.

Na pitanje tko bi trebao najviše pridonijeti promicanju medijskih sloboda, istraživanje je pokazalo da se usporedno najveći doprinos očekuje od novinara, države, medija i vlasnika medija te strukovnih udruga.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić apelirala je na novinare da vode računa o stavovima građana, poštuju njihovo povjerenje i ulože dodatne napore u profesionalizaciju svog rada.

“Pridržavanje smjernica definiranih Kodeksom novinarske profesije zahtijeva od novinara i urednika da stanu iza javno izgovorenih riječi i da budu svjesni da informativna uloga koju imaju, mora pridonijeti jačanju društvene kohezije i smanjenju polarizacije društva”, Bešić rekao je.

Ocijenila je da postoji velika potreba za istraživačkim novinarstvom te da je na institucijama da osiguraju sigurnost novinara.

Voditelj programa Marko Pejović rekao je da je istraživanje provedeno od 10. do 21. prosinca 2020. godine, a da je u istraživanju sudjelovalo 999 ispitanika.