preloader
Medijski akteri moraju biti aktivniji u podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova i jačanju uloge žene u društvu

Medijski akteri moraju biti aktivniji u podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova i jačanju uloge žene u društvu

Podgorica, PR press služba – Crnoj Gori je potrebna veća politička volja da rodna ravnopravnost konačno dobije svoje zasluženo mjesto na političkoj agendi, a mediji, umjesto da jednostavno prenose informacije sa događaja, moraju preuzeti aktivniju ulogu u podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova i jačanje uloge žene u društvu.

Ocijenjeno je to na završnoj konferenciji koju je organizirao Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) u sklopu projekta “Sharing Responsibility – Promicanje politika ravnopravnosti spolova”, koji je podržalo Ministarstvo pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić istakla je da je Crna Gora, kao zemlja kandidat i buduća članica Europske unije, dužna ostvariti sve ciljeve koji smanjuju rodnu diskriminaciju, a koji su postavljeni u zakonodavnim i strateškim dokumentima koje je usvojila EU, Europska komisija i Vijeće Europe, dok su jednako obvezujući dokumenti Ujedinjenih naroda koji osiguravaju postizanje ravnopravnosti spolova.

„Ravnopravnost spolova neodvojivi je dio korpusa ljudskih prava i ključni je element u reformskom procesu i podrazumijeva ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca, jednak položaj, jednake mogućnosti i jednake koristi od rezultata rada u svim područjima privatnog i javnog. život”, rekao je Bešić.

Ona je kazala da Crna Gora treba poduzeti sve potrebne mjere za unapređenje političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih prava žena i postizanje rodne ravnopravnosti.

„U svjetlu nedavnih izbora vidimo da u Skupštini Crne Gore trenutno ima 18 žena, dok je u prethodnom sazivu taj broj bio 21. Sada je 22 posto žena u poslaničkim mjestima, a kvote i rodno osjetljivi zakoni definirati potrebnih 40 posto. Ovo nije poruka koja govori pozitivno o položaju žena u Crnoj Gori”, kazao je Bešić.

Osim toga, dodala je, izostalo je političko sudjelovanje žena u pregovorima o formiranju nove Vlade.

“Ovo ukazuje na duboku podijeljenost i diskriminaciju žena u procesu donošenja odluka.” Izradom novog strateškog dokumenta, koji je u toku, i njegovom implementacijom, Crna Gora će i dalje imati za cilj eliminaciju političke, ekonomske i svake druge rodno zasnovane diskriminacije i postizanje veće zastupljenosti žena u zapošljavanju, kao i jačanje nacionalne rodne mehanizme za ravnopravnost spolova“, pojasnio je Bešić.

Cilj Strategije je povećati zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini.

“Ostvarivanje ovih ciljeva zahtijevat će veću političku volju da ravnopravnost spolova konačno dobije mjesto koje zaslužuje na političkom dnevnom redu, ne samo formalno, nego i suštinski. Ono što smatram vrlo važnim je bolje razumijevanje politike ravnopravnosti spolova i njeno puno poštivanje u odnos prema onome što je često samo deklarativno, ili nešto što je zakonom propisano”, rekao je Bešić.

Za provedbu politika odgovorne su sve institucije, a veliku ulogu u procesima, kako je rekla, ima i civilni sektor.

Voditelj programa CEDEM-a Marko Pejović naveo je da je u okviru projekta od 1. travnja do 30. lipnja obavljena analiza tiskanih medija u Crnoj Gori o ravnopravnosti spolova. Analizu možete pronaći ovdje.

Žene su znatno manje zastupljene u medijima, čine samo 13 posto ukupnog korpusa, odnosno čuo se njihov glas i o njima se pisalo u samo 1287 publikacija. Razlika između medijske zastupljenosti muškaraca i žena (dominantne publikacije) iznosi čak 4.656 medijskih objava u korist muškaraca (pet puta manje zastupljenih žena), odnosno muškarci su imali 38 posto više udjela u sadržaju promatranih medija od žena. ”, rekao je Pejović.

Praćene su objave u četiri tiskana medija (Dan, Vijesti, Pobjeda i Dnevne novine), a kako je naveo, najveći broj publikacija u kojima se spominju žene bio je u Danu, a najmanji u Vijestima.

Dodao je da su objave koje stvaraju negativnu sliku o ženama i koje negativno utječu na ideju ravnopravnosti spolova zabilježene 60 puta, odnosno u pet posto od ukupnog broja publikacija.

“U tromjesečnom razdoblju pripadnici romske populacije, žene s invaliditetom i starije žene gotovo da nisu bile zastupljene u objavama. Analiza je također pokazala da vrlo malo novinara pita žene kao stručnjakinje za mišljenje o pojedinoj temi. Imamo dominaciju muškaraca kao stručnjaka i analitičara. To jasno pokazuje da se postojeći kapaciteti ne koriste u dovoljnoj mjeri, posebno kapaciteti akademske zajednice u kojoj, kako je analiza pokazala, žene imaju značajan udio”, istaknuo je Pejović.

Naveo je da je analiza pokazala da su žene kao akademske stručnjakinje, učiteljice, profesorice vidljivije u medijima od žena koje se bave drugim profesijama.

“Žene se češće spominju, odnosno pojavljuju u područjima kao što su znanost i obrazovanje, nevladin sektor i međunarodne organizacije. Imamo vrlo malo najava koje se tiču ​​žena u biznisu, politici, a posebno žena u inženjerstvu i građevinarstvu”, rekla je Pejović.

Kada se napravi uporedni odnos medijske zastupljenosti žena u odnosu na muškarce, kada je riječ o politici, kako je kazao, čak 10 odsto više je medijskih objava u kojima se pominju muškarci u odnosu na žene.

Kada se napravi usporedni omjer medijske zastupljenosti žena u odnosu na muškarce, kada je riječ o politici, rekao je da je čak 10 posto više medijskih objava u kojima se spominju muškarci u odnosu na žene.

Ocijenio je da je vrlo važno da se medijski stručnjaci i predstavnici medija u narednom razdoblju osvrnu na teme vezane za borbu protiv stereotipa, kako u područjima gdje žene nisu zastupljene, tako i u onima gdje jesu.

“Na naslovnicama je objavljeno samo 137 članaka koji se tiču ​​žena. To prije svega predstavlja 10,64 posto od ukupnog broja naslovnica objavljenih u promatranom razdoblju. 125 naslovnica bilo je neutralno, dok samo četiri afirmativno govore o ženama”, Pejović istaknuto.

Prema njegovim riječima, analiza je pokazala da vrlo mali postotak žena s pozicija u politici, državnim institucijama i nevladinom sektoru govori o problemima s kojima se žene susreću, kao što su društveni problemi, nasilje i ravnopravnost spolova.

“Podaci jasno govore da bi žene u politici i državnim institucijama svakako trebale iskoristiti svoj položaj za promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena”, istaknula je Pejović.

Prema njegovim riječima, praćenje sadržaja tiskanih medija u promatranom razdoblju pokazalo je iznimno mali broj publikacija koje govore o ravnopravnosti spolova – ispod jedan posto.

“Umjesto pukog prenošenja informacija s raznih događanja, mediji moraju preuzeti aktivniju ulogu u podizanju svijesti o problematici ravnopravnosti spolova i jačanju uloge žena u društvu”, zaključila je Pejović.

Utvrđeno je da su, kako je rekao, profesionalni uspjesi žena i dalje slabo vidljivi u medijima, kao i da su jasno definirana područja u kojima se očekuje sudjelovanje žena.

Koordinator projekta CEDEM-a, Matija Miljanić, pojasnio je da je cilj projekta podizanje svijesti šire javnosti o važnosti ravnopravnosti spolova te promicanje veće zastupljenosti i sudjelovanja žena u političkom i javnom životu na nacionalnoj i lokalnoj razini.

„Neke od aktivnosti koje smo proveli su škola ravnopravnosti spolova, seminari za predstavnike lokalnih samouprava, seminar za savjetnike iz pravosuđa i tužiteljstva o ravnopravnosti spolova, te pravna zaštita žena žrtava obiteljskog nasilja. imala je i tromjesečno praćenje tiskanih medija i izradu preporuka za osjetljivije medijsko izvještavanje o ravnopravnosti spolova”, rekla je Miljanić.

Istaknuo je kako poštivanje ravnopravnosti spolova ne ovisi samo o institucijama, već i o građanima.