Učinkovitija uključenost u obrazovni sustav može biti osnova za rješavanje problema
Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) proveo je dvodnevnu edukaciju na temu „Uključivanje pripadnika RE populacije na tržište rada“ s ciljem osposobljavanja i jačanja kapaciteta i vještina službenika u nadležnim državnim institucijama po pitanju inkluzije teže zapošljivih osoba na tržištu rada, odnosno pripadnika RE populacije, kao i pojačana suradnja ovih institucija s članicama Mreže lokalnih koordinatora za borbu protiv nasilja u obitelji, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova.
Obuka je održana 29. i 30. rujna 2020. godine u hotelu Bianca u Kolašinu, a prisustvovali su joj službenici i stručnjaci Zavoda za zapošljavanje, centara za socijalni rad i predstavnici lokalne samouprave iz općina Herceg Novi, Nikšić i Bijelo Polje te članovi mreže lokalnih koordinatora.
Predavači na akademiji bili su dr. Vesna Simović Zvicer, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i predsjednica Sudskog vijeća, Elvis Beriša, izvršni direktor NVO „Hodaj s nama – Phiren amenca“, Marta Perković, projekt koordinatorica u Crvenom krstu Crne Gore i Snežana Radenović, koordinatorica projekta u Crvenom krstu Crne Gore.
Koordinator CEDEM projekta Matija Miljanić u uvodnom je izlaganju pojasnio da etničko distanciranje od manjinskog stanovništva nije samo socio-psihološko, već i značajno društveno i političko pitanje, a za borbu protiv diskriminacije potrebna je društvena i prije svega politička volja i odlučnost, s obzirom na to da je potrebno puno vremena i predanosti da se dekonstruiraju diskriminirajući stavovi i ponašanja. Diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja među romskom i egipćanskom populacijom jedan je od najozbiljnijih problema u Crnoj Gori, a novija istraživanja o diskriminaciji pokazuju da najveću razinu diskriminacije mjerimo u području zapošljavanja.
Prvog dana predavanje je započela dr. Vesna Simović Zvicer uvidom u relevantnu statistiku o diskriminaciji pri zapošljavanju i radu, koja prema izvješću Europske komisije iz 2008. godine: 60-70% RE populacije u dobi od 16-24 godine ne pohađa školu dok je 72- 80% nepismenih (od toga 74% žena i 26% muškaraca). Osim toga, u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala 2011.-2015. navodi se da više od 90% pripadnika RE populacije čine osobe bez zanimanja i kvalifikacija. Dodala je da Izvješće EU iz 2017. kaže da je romska manjina i dalje najugroženija i najdiskriminiranija u Crnoj Gori. Simović Zvicer je na ovaj podatak nadovezao i podatke iz Strategije socijalnog uključivanja Roma i Egipćana 2016.-2020., koji pokazuju da je 83% RE populacije nezaposleno, dok njih 33% nije zainteresirano za zapošljavanje (uglavnom žene koje su domaćice). ). Osim toga, upoznala je prisutne s aktualnim strateškim dokumentima te njihovim ciljevima i provedbom (Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. Strateški cilj: 4.1; Strategija manjinske politike (2019.-2023.); Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala (2016.-2020.) ). Simović Zvicer smatra da je jedno od rješenja pomoći marginaliziranim skupinama u razvoju socijalnog poduzetništva.
Tijekom drugog predavanja Elvis Berisha je prikazao dijelove iz filma Nikole Vukčevića “Stop dječjem prosjačenju”. Dokumentarac je izravno podigao svijest o problemu dječjeg prosjačenja i iskorištavanja uličnih žrtava te se osvrnuo na ključne preporuke za njegovo rješavanje. Posebna pozornost u filmu posvećena je prepoznavanju nedostataka u procesu rješavanja problema dječjeg prosjačenja, koji posebno pogađa romsku i egipćansku djecu. Berishina povijesno-antropološka analiza RE populacije podigla je razinu znanja sudionika o romskom jeziku i kulturi, kao i važnost nazivanja ove populacije pravim imenom – Romi i Egipćani, kako bi se dekonstruirali stereotipi i što bolje integrirali. u društvo.
Drugog dana predavanje su održale Marta Perković i Snežana Radenović. Predavanje je počelo općim informacijama o Crvenom krstu Crne Gore – CCCG je humanitarna organizacija sa statusom pomoćnog tijela države u humanitarnoj djelatnosti. Njihova se uloga temelji na izgradnji suradnje s korisnicima, povjerenju, smanjenju predrasuda i ubrzanju kvalitete intervencija. Napomenuli su i da rad s korisnicima sa sobom nosi i dobre i loše strane – dobro, gdje postoji osjećaj sigurnosti jer postoji stalna briga za korisnike i loše, gdje se korisnici prečesto oslanjaju na rad CKCG. Perković i Radenović su spomenuli i neke aktualne probleme vezane uz RE populaciju, kao što su: nepismenost, napuštanje redovnog osnovnog školovanja, nedostatak odgovarajućih kvalifikacija i socijalnih vještina, visoka stopa nezaposlenosti, nemogućnost roditelja da prehranjuju svoju djecu, prosjačenje, rani brakovi /trgovina djecom, obiteljsko nasilje, zlouporaba psihoaktivnih supstanci i alkohola, zatvorenost kolektiva – segregacija, diskriminacija, utjecaj loših tradicija itd. Neki od ovih problema, poput neobrazovanosti, zaključili su Perković i Radenović, izravno utječu na nemogućnost rješavanja drugih problema. Uključivanjem RE populacije, djece i odraslih, u obrazovni sustav može biti osnova koja će doprinijeti bržem i učinkovitijem rješavanju cjelokupnog problema.
