Ozbiljan pristup reformskim procesima ključan za napredak Crne Gore ka EU

Ozbiljan pristup reformskim procesima ključan za napredak Crne Gore ka EU

Podgorica, PR pres servis – Crna Gora je primjer države koja može i hoće postati članica Evropske unije (EU), a da bi se to postiglo potrebno je odlučno sprovođenje ključnih reformi, nezavisno pravosuđe, a brojni izazovi koji stoje pred novom Vladom i Parlamentom zahtjevaju dijalog ispred partikularnih političkih interesa.

To je saopšteno na konferenciji „Kroz vizuru donosilaca odluka: naučene lekcije i perspektive na putu Crne Gore ka EU“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta “Vox populi- Implementacija boljih izbora”, koji je podržalo Ministarstvo vanjskih poslova I međunarodne saradnje Italije.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, istakla je na osnovu posljednjeg istraživanja da građani jasno prepoznaju da su reforme koje Evropska komisija zahtijeva od Crne Gore, na putu ka punopravnom članstvu, ključne za unapređenje naše zemlje.

“Politička elita nedovoljno ozbiljno pristupa reformskim procesima koji su ključni za napredak naše zemlje i građani snose posljedice zbog takvog postupanja. U Crnoj Gori i dalje ne postoji odlučnost i zrelost političkih subjekata, koji bi prevazišli međusobne podjele i izbjegli učestale bojkote ključnih reformskih procesa, te došli do postizanja političkog konsenzusa za važna pitanja među kojima su najvažnija vladavina prava i deblokada u pravosudnom sistemu”, rekla je Bešić.

Smatra da pred novom Vladom i Parlamentom stoje brojni izazovi koji zahtjevaju pronalaženje zajedničkih imenitelja kao osnove za dijalog ispred partikularnih političkih interesa.

“Ono što očekuju međunarodni partneri i što očekuju građani naše zemlje je sprovođenje ključnih reformi, sa kojima se nisu uhvatili u koštac ni višedecenijska vlast oko Demokratske partije socijalista, pa ni doskorašnja vlast oličena u 42. Vladi”, rekla je Bešić.

Crnoj Gori je, kako je istakla, potrebna politika usmjerena na građane i javne interes, politika odlučna u sprovođenju reformi, politika koja je inkluzivna, koja uključuje sve relevantne društvene i državne aktere, kao i civilni sektor.

Kako bi Crna Gora ubrzala proces integracije u EU, Ambasador Italije, Luka Zelioli, ističe da politička elita ove zemlje mora da učvrsti modernu demokratsku kulturu.

“Politička polarizacija, na primjer, ne samo da uzrokuje nestabilnost, već je i glavna prepreka za odlučne napore ka članstvu u EU. Da bi prevazišli polarizaciju, vjerujem da je povjerenje među političkim partijama, preduslov. Povjerenje zasigurno podrazumijeva pridržavanje “pravila igre” u okviru nacionalnih, demokratskih institucija; ali tu je svakako i potreba da se prihvate, kako ja to zovem “implicitni princip” bilo koje predstavničke demokratije: konstruktivni dijalog među svim političkim akterima. Inkluzivni politički dijalog u Parlamentu, ozbiljno otvoren da nađe moguće kompromise (to je moja definicija “konstruktivnog dijaloga”) može donijeti “win-win” rješenja za komplikovane situacije”, poruka je Zeliolija.

Dodao je da “svi znamo da se posebna pažnja mora posvetiti poglavljima 23 i 24, posebno prelaznim mjerilima, gdje je samo određeni napredak učinjen u stvarnosti. Moguće je, i nadasve realno, isporučiti i sve ostalo ( npr. ispunjavanje prioriteta u oblasti pravosuđa), ubrzati napredak, ako politički akteri pokažu odlučnost, odgovornost prema javnom interesu, kao i spremnost na konstruktivni dijalog.”

Zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, poručio je da je Crna Gora najnaprednija država kada se radi o pristupnim pregovorima.

“Crna Gora pregovara već 10 godina, to je dug period i to je istina. Ali Crna Gora je uložila mnogo napora i dosta toga ostvarila, kroz sve ove godine i kroz različite vlade. Postoji ta jasna predanost. A u teškim okolnostima kroz koje smo prolazili pokazali smo da se partnerstvo i saradnja između Crne Gore i EU unaprijedila”, kazao je Seri.

Crna Gora je, kako smatra, jasan primjer države koja može i hoće postati članica EU, ali kako bi se postigao neophodni napredak potrebno je, kako je ukazao, predanost reformama.

„Država mora valjano da se bavi korupcijom i organizovanim kriminalom. Potrebno je da imate nezavisno sudstvo, da se garantuju slobode medija. To su sve bili problemi i u državama koje su se pridružilvale ranije i uvijek je to bilo u centru pažnje EU i ključna stvar što se tiče evropskih vrijednosti. Bez toga ne možemo mnogo postići“, poruka je Serija.

Sve što je potrebno uraditi nije lako al,i kako smatra, Crna Gora ima veliku snagu i ključnu prednost, a to je što bi oko 80 odsto građana Crne Gore glasalo za pridruživanje EU.

Potpredsjednica Vlade, Jovana Marović, istakla je da je najpotrebnije nezavisno pravosuđe i da to Crna Gora posljednjih 30 godina nije imala.

“Ono što nam je prvo na agenda jeste da imenujemo ključne funkcije i ključne pozicije u tužilaštvu i pravosuđu generalno. Ono što je neophodno jeste percepcija da je to pravosuđe nezavisno, da nije pod političkim uticajem bilo koje strane i da konačno imamo nezavisne institucije koje mogu da obezbijede vladavinu prava”, rekla je Marović.

Ukazala je da je potrebno smanjiti polarizaciju u društu i da na ključnim pozicijama budu osobe od integriteta, koje su prepoznate u svom poslu i koje podržavaju sve političe partije.

“Svi želimo da vidimo aktivniji Parlament i kraj one podjele na 41:40”, rekla je Marović

Potpredsjednica Parlamenta, Branka Bošnjak, smatra da Crna Gora treba da teži evropskim vrijednostima, a nije cilj formalno biti u EU, bez sređenog stanja kod kuće.

“Mislim da je Skupština izuzetno važan faktor u ovom trenutku. Najbitnije je da se dođe do najboljih rješenja, odnosno da ta rješenja ne budu partijski prepoznatljiva i da ne budu opet dio neke partijske trgovine. Ali, vrlo je važno dati taj impuls i naći prava rješenje, jer ćemo time ohrabriti da se kompetentni ljudi javljaju na javne pozive koje raspisuje Skupština. Hoću da vjerujem da ćemo dijalogom doći do dobrih rješenja”, rekla je Bošnjak.

Prema njenim riječima, prethodna Vlada nije imala osjećaj šta znači Skupština i nije bila spremna za bilo kakav dijalog.

“Taj odnos Vlade i Skupštine je bio na najgorem nivou. Već se osjeća da će to sada biti drugačije i to je nešto što je dobro. Od Vlade očekujem da imamo više zajedničkih sastanaka i da dolazimo do što većeg konsenzusa po svim pitanjima”, kazala je Bošnjak.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, Dragan Koprivica, rekao je da za mjesec Crna Gora obilježava 10 godina od početka pregovora, ali da nema razloga za slavlje.

“To je više jubilej koji je razlog za zabrinutost. Mi smo 10 godina u jednom procesu, a u tom procesu smo prilično zaglibili. U posljednje vrijeme su se počeli pojavljivati neki signali da bismo konačno mogli krenuti van iz toga stanja. Parlament u tom procesu ima izuzetno veliki značaj i izuzetno veliku odgovornost i rekao bih izuzetno veliku krivicu što smo došli tu”, kazao je Koprivica.

Prema njegovom mišljenju, Parlament treba da bude jači od Vlade i da bude centar političkog života.

“Ključne političke odluke treba da se donose u Paralamentu, ne treba da se donose ni u Vladi, ni po kafanama, ni u crkvi, ili bilo gdje drugo. Sada su dva važna politička momenta. Jedan je agresija Rusije na Ukrajinu i promjena pristupa EU prema stvarima. Pojavljuje se nešto što je za mene najvažnija evropska vrijednost, a toga nije bilo baš puno u posljednje vrijeme, a to je solidarnost. Kovid i Ukrajina su počeli da evropsku solidarnost vraćaju na scenu i to me ohrabruje”, rekao je Koprivica.

Kada se procjenjuje ko je kakav u politici, potrebno je, kako smatra, da se učinici mjere na osnovu onoga šta neko radi, a ne šta priča.

“Poštujem politički proces koji je ostvoren izborom manjinske Vlade, ne zbog Vlade, nego jer se pokazalo da su srušeni tabui ko sa kim može da sarađuje”, rekao je Koprivica

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial
LinkedIn
Share
WhatsApp