ZAKLJUČCI SA INTERVJUA SA MEDIJSKIM PROFESIONALCIMA/KAMA
Istraživanje koje smo sproveli imalo je za cilj da ispita trenutne prakse u novinarstvu, identifikuje glavne probleme u medijskom izvještavanju, procijeni stanje u pogledu diskriminacije i kršenja ljudskih prava, kao i da predloži konkretne mere za unapređenje stanja u medijima i smanjenje diskriminacije. Ključni fokus istraživanja bio je na utvrđivanju kako se diskriminacija manifestuje u medijskim sadržajima, koji su najčešći izazovi sa kojima se novinari suočavaju, te kako poboljšati profesionalne standarde i etičku praksu novinarstva u ovom kontekstu.
Istraživanje je realizovano tokom septembra 2024. godine i zasnovano je na kombinaciji istraživačkih metoda. Koristili smo tri osnovne metodološke tehnike kako bismo obezbijedili sveobuhvatne podatke i dublje razumevanje problematike:
- Fokus grupe: Održali smo fokus grupe sa novinarima iz različitih medijskih kuća, sa ciljem da dobijemo uvid u njihove svakodnevne prakse i izazove. Fokus grupe su omogućile otvoreni dijalog između učesnika, što je omogućilo identifikaciju zajedničkih problema i praksi u izvještavanju. Novinari su otvoreno govorili o pritiscima sa kojima se suočavaju, bilo da su političke, uredničke, ili komercijalne prirode, i o tome kako ovi pritisci utiču na njihovu sposobnost da izvještavaju nepristrasno i etički.
Tokom fokus grupa, diskutovali smo o sledećim temama:
- Proces pisanja novinarskih članaka i odlučivanje o pristupu temama
- Uslovi pod kojima novinari rade, uključujući uredničke i političke pritiske
- Uloga novinara u smanjenju ili podsticanju diskriminacije kroz medijske sadržaje
- Iskustva novinara sa provjerom činjenica i izvorima informacija
- Percepcija odgovornosti medija u promociji ili narušavanju ljudskih prava
- Analiza slučaja: Drugi dio istraživanja obuhvatao je analizu četiri novinarska slučaja koja su bila odabrana kao primeri kontroverznih medijskih izvještavanja u kojima su bila evidentna kršenja ljudskih prava ili diskriminacija. Ovi slučajevi su pružili empirijski okvir za procjenu kako se problemi manifestuju u praksi, koji su najčešći oblici diskriminacije, i kako se tretiraju marginalizovane grupe, kao što su LGBTQ+ zajednica, etničke manjine, i osobe sa invaliditetom.
Analiza slučaja nam je omogućila da identifikujemo sljedeće:
- Korišćenje jezika u medijskim tekstovima koji može potencijalno podsticati diskriminaciju
- Načini na koje mediji predstavljaju marginalizovane grupe i kako to utiče na percepciju javnosti
- Uloga senzacionalizma i površnog izvještavanja u kreiranju štetnih narativa o ljudskim pravima
- Struktura medijskih sadržaja i urednički izbori koji doprinose ili smanjuju diskriminaciju
- Anketiranje novinara: Da bismo dobili širu i potpuniju perspektivu, sproveli smo anketu među novinarima iz različitih djelova zemlje. Upitnik je bio koncipiran tako da obuhvati ključne aspekte svakodnevnog rada novinara, uključujući:
- Proces pisanja članaka i provjeru činjenica
- Pritiske kojima su izloženi, bilo od strane urednika, vlasnika medija, ili političkih struktura
- Njihovo viđenje uloge medija u društvu, posebno u kontekstu zaštite ljudskih prava
- Stavove o diskriminaciji u medijima i načine na koje mediji mogu poboljšati svoje izvještavanje
Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa SOCEN-om, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave
