Jačanje tužilaštva kao temelj evropske budućnosti Crne Gore
Jačanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa predstavlja jedan od najvažnijih uslova za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Upravo o ovim temama razgovarali su studenti i studentkinje sa Vrhovnim državnim tužiocem, Miloradom Markovićem, na javnom dijalogu koji je organizovao Centar za demokratiju I ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta „EUROHUB28 – Crna Gora u EU do 2028“, uz finansijsku podršku Ministarstva evropskih poslova.
Događaj je otvoren u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak na putu ka Evropskoj uniji i, kako je istaknuto tokom skupa, očekuje se završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine, dok bi članstvo moglo uslijediti već 2028. godine. U tom kontekstu, posebno mjesto zauzimaju reforme u oblasti pravosuđa, koje Evropska unija kontinuirano prati kroz poglavlja 23 i 24.
Tužilaštvo između odgovornosti i reformi
Govoreći o svom profesionalnom putu, Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da “tužilački poziv zahtijeva hrabrost, kontinuirano usavršavanje i spremnost na odricanje”. Međutim, njegova poruka studentima bila je mnogo šira od opisa same profesije, ona je ukazala na suštinu reformi koje se sprovode u crnogorskom pravosuđu. Savremeno tužilaštvo suočava se sa sve složenijim oblicima kriminala, od organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju preko granica država do sajber kriminala i zloupotreba kriptovaluta. U takvim okolnostima, tradicionalni modeli rada više nijesu dovoljni. Zato se posljednjih godina posebna pažnja posvećuje digitalizaciji rada tužilaštva, unapređenju sistema za upravljanje predmetima (case management sistema) i povezivanju baza podataka različitih institucija. Takve reforme imaju dvostruki značaj. S jedne strane, omogućavaju efikasnije procesuiranje predmeta i bržu razmjenu informacija, dok s druge zahtijevaju snažne mehanizme zaštite privatnosti građana i sprečavanja zloupotreba podataka. Upravo uspostavljanje ravnoteže između efikasnosti i zaštite ljudskih prava predstavlja jedan od ključnih evropskih standarda koje Crna Gora nastoji da dostigne.
Organizaciona struktura tužilaštva zasniva se na vertikalnoj i horizontalnoj podjeli nadležnosti, što omogućava koordinisan rad različitih nivoa tužilačkog sistema. Takav model predstavlja osnovu za efikasno funkcionisanje institucije, posebno u kontekstu reformi usmjerenih na jačanje vladavine prava i usklađivanje sa evropskim standardima.
Napomenu je I “nedostatak ljudskih resursa koji ostaje jedan od najvećih izazova sa kojima se tužilaštvo suočava. Sve složeniji oblici kriminala zahtijevaju dodatnu stručnu i organizacionu specijalizaciju, naročito u oblastima finansijskih istraga, organizovanog i sajber kriminala. Pored toga, potreba za istovremenim rješavanjem novih i zaostalih predmeta dodatno opterećuje sistem, zbog čega jačanje kapaciteta i unapređenje organizacije rada ostaju među ključnim prioritetima reforme pravosuđa u Crnoj Gori”.
Evropske integracije i nova dimenzija međunarodne saradnje
Jedna od tema koja je izazvala posebno interesovanje učesnika bila je međunarodna saradnja tužilaštava. Organizovani kriminal danas funkcioniše na nivou regiona, kontinenata i globalnih mreža, zbog čega uspješna borba protiv njega zahtijeva koordinisano djelovanje više država.
Buduće članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji otvoriće mogućnost neposrednije saradnje sa evropskim institucijama i pravosudnim organima država članica. To podrazumijeva bržu razmjenu podataka, efikasnije sprovođenje finansijskih istraga i jačanje kapaciteta za suzbijanje pranja novca, sajber kriminala i drugih oblika prekograničnog kriminala.
Od lične odgovornosti do evropskih vrijednosti
Pored institucionalnih reformi, tokom razgovora otvoreno je pitanje lične i društvene odgovornosti. Marković je ukazao da “izgradnja pravne države ne zavisi isključivo od rada tužilaštva i drugih institucija, već od svakog pojedinca”.
Kao ilustraciju naveo je “svakodnevne primjere odnosa prema javnom prostoru i životnoj sredini, podsjećajući da odgovornost počinje od individualnih postupaka. Tek na takvim osnovama moguće je graditi društvo zasnovano na poštovanju zakona, povjerenju u institucije i zajedničkim vrijednostima. Ova poruka posebno dobija na značaju u trenutku kada se Crna Gora nalazi na korak od članstva u Evropskoj uniji. Evropski put nije samo proces usvajanja propisa i reforme institucija, već i prilika da usvojimo vrijednosti koje oblikuju savremena evropska društva kao što su odgovornost prema zajednici, poštovanje zakona, kulturu dijaloga i svijest da promjene počinju od pojedinca. Biti dio Evropske unije znači dijeliti zajednički sistem vrijednosti, a ne samo zajednički pravni okvir”.
Pravda, zakon i javni pritisci
Studenti su pokazali veliko interesovanje za izazove sa kojima se tužioci svakodnevno suočavaju. Među njima su psihološki pritisci, javna očekivanja, zaštita od nedozvoljenih uticaja i donošenje odluka u predmetima koji privlače veliku pažnju javnosti. Kako je istaknuto tokom razgovora, tužioci se ne susreću samo sa počiniocima krivičnih djela, već i sa žrtvama, zbog čega njihov posao nosi značajnu profesionalnu i emocionalnu odgovornost. U takvim okolnostima, odluke moraju biti zasnovane isključivo na dokazima, zakonu i univerzalnim principima pravičnosti.
Iako je pravda često subjektivan pojam, upravo proceduralna i formalna pravda, ostvarena kroz dosljednu primjenu zakona, predstavlja najbliži put njenom ostvarenju. To je ujedno i osnovna pretpostavka za izgradnju povjerenja građana u pravosudni sistem.
Mladi kao dio reformskog procesa
Dijalog sa studentima pokazao je da među mladima postoji interesovanje za pravosuđe, ali i potreba za otvorenijom komunikacijom sa institucijama. Pitanja o etičkom kodeksu tužilaca, zaštiti žrtava nasilja, reformama krivičnog zakonodavstva i budućnosti pravne profesije potvrdila su da nova generacija pravnika želi aktivno da učestvuje u izgradnji modernog i efikasnog pravnog sistema.
Upravo zbog toga povezivanje mladih, pravosuđa i civilnog sektora predstavlja važan segment evropskih integracija. Izgradnja institucija sposobnih da odgovore na izazove članstva u Evropskoj uniji neće zavisiti samo od usvojenih zakona i reformskih strategija, već i od generacija stručnjaka koje će te reforme sprovoditi u praksi.
Ovaj članak nastao je kao aktivnost u okviru projekta „EUROHUB28 – Crna Gora u EU do 2028“, realizovan uz finansijsku podršku Ministarstva evropskih poslova.
