CEDEM realizovao završni forum „Unapređivanje integriteta medija: osnaživanje novinara za informisano izvještavanje u Crnoj Gori“
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u partnerstvu sa Agencijom MINA, realizovao je završni forum projekta „Unapređivanje integriteta medija: osnaživanje novinara za informisano izvještavanje u Crnoj Gori“, koji je okupio predstavnike medija, civilnog društva, institucija, akademske zajednice i diplomatskog kora, sa ciljem razmatranja savremenih bezbjednosnih i komunikacionih izazova u Crnoj Gori.
Učesnici su saglasni da je integritet informacionog prostora jedan od ključnih stubova savremene nacionalne bezbjednosti, te da odgovorno informisanje, profesionalni mediji i institucionalna transparentnost imaju presudnu ulogu u očuvanju demokratske stabilnosti.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, u uvodnom obraćanju naglasila je da su tačne, provjerene i kredibilne informacije jednako važne kao i tradicionalni bezbjednosni kapaciteti, ističući da slobodni i profesionalni mediji, zajedno sa snažnim institucijama i aktivnim civilnim društvom, predstavljaju osnovu otpornog demokratskog društva.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović ukazala je da su digitalne tehnologije transformisale informacije i učinile ih osnovnom infrastrukturom savremene moći. Ona je naglasila da se informacije danas mogu koristiti i kao sredstvo za jačanje demokratije, ali i kao alat za manipulaciju, širenje straha i produbljivanje društvenih podjela, zbog čega je jačanje integriteta medijskog prostora od posebnog značaja.
Na prvom panelu diskutovano je o ulozi strateške komunikacije i medija u savremenom bezbjednosnom kontekstu, obilježenom brzim razvojem tehnologija i povećanim rizikom od dezinformacija.
Vojni ataše u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici, Ričard Giring, istakao je da se iz odbrambene perspektive značajno mijenja način strateškog komuniciranja, imajući u vidu porast broja komunikacionih kanala, snažan uticaj društvenih mreža i razvoj vještačke inteligencije. Prema njegovim riječima, savremeni bezbjednosni izazovi zahtijevaju prilagođene i odgovorne komunikacione strategije.
Zamjenica šefa misije u Ambasadi Italije u Podgorici, Silvija Margareta Stafa, ukazala je da su evropska društva suočena sa obnovljenim tenzijama, naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu, koja je rat vratila na evropski kontinent. Ona je naglasila da diplomate nastoje da vanjsku politiku svojih država komuniciraju kroz formalne i rezervisane kanale, dok novinari imaju mogućnost da iste teme približe znatno široj publici.
Stafa je posebno naglasila značaj medijske pismenosti, upozoravajući da vijesti bez provjere činjenica mogu imati ozbiljne posljedice po demokratiju, čak i ozbiljnije od zatvorenih diplomatskih komunikacija.
Drugi sekretar i konzul u Ambasadi Australije u Beogradu, Horace Hil, govorio je o kriznoj komunikaciji, navodeći da australijska Vlada tokom kriza brzo plasira kratke intervjue i javne izvještaje kako bi se javnosti pravovremeno pružile potrebne informacije i spriječio nastanak informacionog vakuuma.
On je istakao da Vlada komunicira putem svih dostupnih platformi – od društvenih mreža do televizije – te da su dezinformacije neizbježne u krizama, zbog čega je važno sarađivati sa partnerima, portparolima i naučnom zajednicom, koristeći različite pristupe kako bi se izgradilo i očuvalo povjerenje javnosti.
Drugi panel bio je posvećen ulozi medija, akademske zajednice i novih tehnologija u kontekstu javne bezbjednosti i profesionalnog novinarstva.
Direktor i glavni i odgovorni urednik „Pobjede“ Nenad Zečević istakao je da se pametnom digitalnom strategijom društvene mreže mogu pretvoriti u saveznike medija. Govoreći o vještačkoj inteligenciji, naveo je da AI trenutno nije na nivou na kojem može zamijeniti novinare, posebno kada je riječ o istraživačkom radu, komentarima i kvalitetnom pisanju, te da se takav sadržaj i dalje lako prepoznaje kao proizvod ljudskog rada.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković kazao je da Sindikat za sada ne vidi negativan uticaj vještačke inteligencije na zaposlenost u medijima. On je naglasio da AI može značajno pomoći novinarima, ali da ne može biti kreativan niti zamijeniti suštinu novinarskog posla, te da se ne očekuje značajno smanjenje broja zaposlenih u medijima.
Govoreći o autocenzuri, Kračković je ukazao da činjenica da više od polovine zaposlenih u medijima prima platu manju od prosječne u državi može uticati na pojavu autocenzure. On je naglasio da se protiv autocenzure mogu boriti samo integritetom i hrabrim izvještavanjem, koje dugoročno donosi profesionalni kredibilitet.
Kračković je istakao da u Crnoj Gori postoji zakonski okvir koji pruža zaštitu novinarima za etičko izvještavanje, ali da nije siguran u kojoj mjeri su novinari toga svjesni. On je podsjetio da su izmjene zakona iz 2020. godine doprinijele jačanju samoregulacije, navodeći da je broj medija uključenih u Medijski savjet za samoregulaciju porastao sa oko 15 na oko 70, te da je uslovljavanje učešća u Fondu za pluralizam u tom smislu bio važan i efektan potez države.
Asistent na Univerzitetu Donja Gorica Nikola Banićević ukazao je da se na dezinformacije danas gleda kao na ozbiljan bezbjednosni izazov, naglašavajući da su one po definiciji namjerne, strateški plasirane i usmjerene ka izazivanju straha i nestabilnosti u društvu.
On je istakao da je važno praviti razliku između zlonamjerno plasiranih dezinformacija i grešaka u izvještavanju koje mediji naknadno isprave. Banićević je naglasio da ogromna odgovornost leži na medijima i institucijama nacionalne bezbjednosti, koje se moraju baviti novim oblicima prijetnji koje ne koriste silu i djeluju u prostoru bez granica. Govoreći o kriznom izvještavanju, upozorio je da u takvim situacijama ne smije doći do informacionog vakuuma.
Završni forum potvrdio je posvećenost CEDEM-a jačanju integriteta medija, profesionalnih kapaciteta novinara i zaštiti informacionog prostora kao važnog segmenta demokratske i bezbjednosne arhitekture Crne Gore. CEDEM će i u narednom periodu nastaviti da kroz istraživanja, javne događaje i saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima doprinosi razvoju odgovornog, slobodnog i profesionalnog medijskog okruženja.
