Trećina građana Crne Gore ne želi živjeti u istoj zemlji u kojoj žive LGBTI osobe

Podgorica, PR press služba – Trećina građana Crne Gore ne želi živjeti u istoj državi u kojoj žive LGBTI osobe, dok gotovo 43 posto njih smatra da LBGTI osobe ne bi trebale imati ista prava kao svi ostali građani – pokazalo je istraživanje Europske unije i Vijeća Europe koje provodi Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM).

Istraživanje, provedeno od 11. do 19. rujna, predstavljeno je na panel diskusiji o obrascima i razinama diskriminacije u Crnoj Gori 2020. godine u organizaciji Europske unije i Vijeća Europe, u suradnji s CEDEM-om. Kompletno izvješće se može preuzeti na crnogorskom i engleskom jeziku, a pripremljena su i analitička izvješća koja se mogu preuzeti ovdje – engleska verzija i crnogorska verzija.

Autorica istraživanja i glavna metodologinja CEDEM-a, prof. dr. Miloš Bešić, kazao je da su podaci o odnosu prema LGBTI zajednici u Crnoj Gori alarmantni, te da ukazuju na ozbiljan problem u našoj zemlji.

“Prosto je zapanjujuće da svaka peta osoba u Crnoj Gori ima mišljenje da LGBTIQ osobe nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba strogo kazniti. Ova tvrda linija svake pete osobe u Crnoj Gori govori o izrazito negativnom odnosu prema LGBT osobama, “, rekao je Bešić.

Istraživanja su pokazala da je stupanj percepcije diskriminacije najizraženiji kada je u pitanju zapošljavanje.

“Više od 50 posto građana najveći problem vidi u zapošljavanju. Treba obratiti pozornost na mehanizme koji trenutno postoje i vidjeti kako oni štite od diskriminacije pri zapošljavanju i što se može učiniti da se ona suzbije”, rekao je Bešić.

Pojasnio je kako je u proteklih deset godina svako istraživanje pokazalo istu vrijednost kada je u pitanju percepcija diskriminacije pri zapošljavanju.

Ravnateljica CEDEM-a Milena Bešić podsjetila je da CEDEM već više od desetljeća provodi istraživanje koje pokazuje percepciju građana o obrascima i stupnju diskriminacije, te da se izravno odnosi na derogaciju ljudskih prava i sloboda.

“Nažalost, svjedoci smo i da se rezultati našeg istraživanja najčešće promatraju kao puki pokazatelj stanja. Zato smatram da smo dužni otvoriti prostor za razgovor koji uključuje sve relevantne društvene aktere, na svim razinama. i područja, kako bi se usredotočili na uzroke i pronašli mehanizme za sprječavanje i suzbijanje ovih negativnih pojava“, kazao je Bešić.

Šef Sektora za suradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Hermann Spitz rekao je da su poštivanje temeljnih prava, nediskriminacija i zaštita ranjivih skupina važni elementi političkih kriterija za članstvo u EU.

“Države koje se žele pridružiti EU moraju pokazati rezultate kako bi zaštitile integritet i dostojanstvo svih osoba i osigurale poštovanje temeljnih prava u praksi”, rekao je Spitz.

Dodao je da LGBT osobe zaslužuju posebnu pozornost zbog zabrinjavajućih nalaza istraživanja, istaknuvši da će Europska komisija pokrenuti inicijativu za proširenje popisa tzv. EU zločina u članku 23. Sporazuma, koji će uključivati ​​zločine usmjerene na LGBTI stanovništvo.

Voditeljica Operativnog ureda Programskog ureda Vijeća Europe u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, rekla je da epidemija novog koronavirusa ne samo da je ukazala na prethodne ranjivosti, već je generirala i nove i, nažalost, povećala stigmatizaciju već marginaliziranih skupina.

“Zato je istraživanje poput ovog važan alat da se vidi kakva je percepcija žrtava, da se daju preporuke različitim institucijama i dionicima da daju svoje odgovore na te izazove”, rekao je Giakoumopoulou.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić kazala je da institucija ombudsmana bilježi daleko veći broj pritužbi iz oblasti zaštite od diskriminacije u odnosu na prethodne godine.

“U razdoblju od siječnja ove godine Zaštitnik je imao 140 pritužbi zbog diskriminacije. To je najveći broj od osnivanja institucije Zaštitnika. U istom razdoblju prošle godine u radu je bilo 80 predmeta, a 2018. , 82 predmeta”, rekao je Dobardžić.

Poslanica u Skupštini Crne Gore Božena Jelušić kazala je da je činjenica da više od četvrtine ispitanika nema povjerenja u parlament ozbiljan pokazatelj i shodno tome ocijenila da to ukazuje na činjenicu da je crnogorski parlament izgubio kontrolnu funkciju u prethodnom razdoblju.

Glavna ravnateljica Uprave za promicanje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović ocijenila je da je u zakonodavnom dijelu postignuto mnogo, ali da je provedba uvijek kamen spoticanja.

“Drago mi je da je ovaj niz istraživanja nastavljen i da ponovo imamo rezultate koji će nam pomoći u našim planovima za razvoj i unapređenje ljudskih prava. Kada je u pitanju Crna Gora, i kada je riječ o LGBT osobama, usprkos negativnim pojavama, posebice govora mržnje putem društvenih mreža, činjenica je da je u strateškom, i u zakonodavnom dijelu, ali i u svijesti građana, napravljen značajan pomak“, rekla je Radošević Marović.

Izvršni direktor tvrtke Phiren Amenza, Elvis Beriša, naglasio je kako je, iako je bilo pomaka u odnosu na prethodne godine, govor mržnje prema Romima na vrlo visokoj razini.

“Državna tijela bi trebala biti otvorena za sve građane, a nevladine organizacije trebale bi pomoći u ukazivanje na određeni problem i predlaganje rješenja, ali državna tijela su prvi akteri pred kojima svi trebaju imati potpunu slobodu, povjerenje i lakši pristup”, rekao je Beriša.

Smatra da obrazovni sustav može značajno smanjiti etničku distancu omogućavajući mladim naraštajima upoznavanje povijesti, kulture i jezika Roma, „jer samo učeći o nečemu što nam je nepoznato možemo donijeti sud koji neće biti na razini na kojoj je danas.”

Predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro Danijel Kalezić objasnio je da kada se poruke koje se čuju u javnom diskursu skreću udesno, prema mizoginiji, homofobiji, klerikalizaciji, to se uvijek odražava na LGBT zajednicu tako da „opća populacija ima negativnije stavove prema nas na različite načine.”

„U odnosu na ravnopravnost spolova i diskriminaciju, rekla bih da je sve jako povezano i da homofobija proizlazi iz mizoginije i da kad god imamo ugrožena prava žena imamo veću homofobiju, i ranjivija LGBT prava, te dodatno ugrožavanje drugih skupina. Mislim da je mizoginija nešto što je jako izraženo i da svi moramo pronaći način da sve vratimo na put koji će voditi ka ravnopravnosti”, rekao je Kalezić.

Izvršna direktorica Centra za prava žena Maja Raičević istaknula je kako su žene, osim što su nedovoljno zastupljene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, u prosjeku daleko siromašnije od muškaraca.

“Bojim se da će pandemija ovaj problem još više produbiti. Podsjetit ću da siromaštvo žena uvelike uvjetuje siromaštvo djece i svih onih o kojima se brinu, najčešće kao samohrani roditelji. Posebno trebamo pratiti utjecaj pandemije, što je pokazalo da imamo porast broja prijava nasilja”, pojasnio je Raičević.

Viši programski savjetnik u Udruženju mladih s invaliditetom Crne Gore Milenko Vojičić smatra da bi bilo vrlo zanimljivo ispitati uzroke diskriminacije osoba s invaliditetom u oblasti zapošljavanja.

“Imamo osjećaj da se razina diskriminacije poslodavaca prema osobama s invaliditetom smanjuje naporima cijelog društva. Ali učinci nisu zadovoljavajući, ni približno”, rekao je Vojičić.

Predstavnica Jedinice za upravljanje programima Vijeća Europe za borbu protiv diskriminacije, Angela Longo, smatra da bi zajednička odgovornost trebala biti u obrazovanju da se objasni koliko su važna pitanja jednakosti i različitosti.

“Puno se može učiniti u budućnosti po pitanju borbe protiv mržnje. Želimo nastaviti raspravu s drugim nevladinim organizacijama, da vidimo koji su instrumenti, ne samo za pružanje materijalne potpore u borbi protiv diskriminacije, već da bolje razumijemo kako obraniti žrtve od mržnje, kako bolje prikupiti podatke, kako prezentirati njihove slučajeve i da svi imamo zajedničku odgovornost za te izazove”, rekao je Longo.

Istraživanje je pripremljeno u okviru projekta „Promocija različitosti i jednakosti u Crnoj Gori“, koji je dio zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe „Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku 2019.-2022.“, koji implementira Odjel za borbu protiv diskriminacije Vijeća Europe. U okviru ovog projekta radi se s partnerima u Crnoj Gori, u skladu s preporukama Komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe iz 2017. godine.

***

Horizontalni instrument za zapadni Balkan i Tursku 2019.-2022

Druga faza programa “Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku II” provodit će se od 2019. do 2022. u vrijednosti od 41 milijun eura, a temelji se na rezultatima prve faze. Tijekom druge faze bit će nastavljene važne inicijative u Crnoj Gori, kao iu svim ostalim zemljama zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku.

U Crnoj Gori je 4,7 milijuna eura izdvojeno za sedam projekata koji pokrivaju ključna područja kao što su reforma pravosuđa, zaštita ljudskih prava, reforma zatvora i policije, borba protiv privrednog kriminala, borba protiv diskriminacije, inkluzivno obrazovanje i sloboda izražavanja i medija sloboda.