Svi aspekti integracije podjednako su važni za uključivanje migranata u crnogorsko društvo
Podgorica, 25. ožujka – Od 539 podnesenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, status azilanta u 2020. godini dobilo je ukupno 8 stranaca, dok je 115 osoba smješteno u Prihvatnom centru u Spužu i njegovom odjeljenju u Božaju.
Najavljeno je to na internetskoj međunarodnoj konferenciji “Ususret socijalnoj koheziji kroz društvenu uključenost migranata”, koja je odrađena preko ZOOM platforme, u organizaciji CEDEM-a u sklopu programa “Europa za građane” financiranog od strane Europske komisije.
“Velika mobilnost stanovništva uvjetovala je sve više multikulturalnost naših društava, kao i propitivanje nacionalnih identiteta relativno homogenih nacija. Novi val multikulturalizma pokazao je vrlo izraženu polarizaciju po pitanju migracija u javnom diskursu, s izrazom velike netrpeljivosti, ksenofobije i nepoštivanja ljudskih prava”, rekla je u uvodnom obraćanju Milena Bešić, direktorica CEDEM-a.
Kristina von Petersdorff, službenica za zaštitu UNHCR-a, navodi da su izbjeglice, kao i svi mi, prvenstveno ljudi, ali da su prisiljeni živjeti u specifičnim uvjetima. Velika većina izbjeglica koristi svaku priliku za integraciju i da „zemlje poput Crne Gore, preuzimajući odgovornost za prihvaćanje i integraciju izbjeglica, ne samo da spašavaju živote – već i doprinose njihovom društvenom, kulturnom i ekonomskom razvoju“.
Dušica Živković, šefica Ureda Međunarodne organizacije za migrante u Crnoj Gori, izjavila je da „njihov mobilni tim, posebno u prihvatnom centru na Božaju, zapošljava preko 17 ljudi i pruža medicinske, socijalne i druge usluge migrantima, uz dva obroka. ” Ocijenila je da trenutno imaju kapacitet za primanje više migranata te da je situacija na terenu pod kontrolom.
„Svi aspekti integracije jednako su važni, kao što je pronalazak posla, dobro poznavanje i korištenje jezičnih vještina, integracija djece u obrazovni sustav, poznavanje kulture, ali i postojanje društvenog kapitala jedne osobe“, rekla je Darka Minić, predstavnik UNHCR-a.
Minić je kazao da tek kada su svi ovi aspekti zadovoljeni, možemo reći da se ta osoba integrirala u naše društvo. Napomenula je da uz potporu koju pružaju u vidu prevođenja i upućivanja na funkcioniranje sustava, surađuju sa svim resornim ministarstvima, agencijama i upravama koje se bave istim ili sličnim pitanjima, s ciljem razmjene znanja i najboljih praksi poboljšati kvalitetu rada i usluga koje pružaju.
„Prema evidenciji Uprave za integraciju stranaca s odobrenom međunarodnom zaštitom i reintegraciju povratnika po readmisiji, tijekom 2020. godine bilo je 38 stranaca s odobrenom međunarodnom zaštitom. Trenutno u Crnoj Gori boravi 37 stranaca s odobrenom međunarodnom zaštitom, a izvan Od tog broja, 18 stranaca ima pravo na integraciju u crnogorsko društvo”, kazala je Marina Grba, socijalna radnica Uprave za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu pri MUP-u.
Tijekom drugog dana konferencije, na panelu posvećenom ulozi organizacija civilnog društva, sudionici su imali priliku čuti iskustva pružatelja izravne podrške u različitim područjima.
Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u poboljšanju integracije i postizanju društvene kohezije, kao i u suradnji između organizacija civilnog društva koje trenutno djeluju pružanjem znanja u različitim područjima vezanim uz migracijski kontekst i pružanjem stručnosti za postizanje sinergije s ciljem boljeg rješavanje pitanja i pomoć migrantima“, izjavila je Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, i napomenula da ovom pitanju treba pristupiti na human način i da kada migrante gledamo kao statistiku, brojke i brojke, njihov status je ugroženi, te da na njih gledamo kao na sve druge ljude i sugrađane – majke, očeve, djecu, muškarce, žene, obitelji, ali prije svega osobe s problemima kojima je potrebna pomoć.
Aleksandra Vukčević, koordinatorica projekta u Građanskoj alijansi, objasnila je kako organizacija iz koje dolazi pruža besplatnu pravnu pomoć tražiteljima azila ili osobama s međunarodnom ili supsidijarnom zaštitom, pri čemu njihov tim čine dva pravnika, dva terenska radnika i dva prevoditelja.
“Jezične barijere su vrlo problematične, ali ne i česte, jer većina naših korisnika dolazi iz zemalja arapskog govornog područja, a u suradnji s drugim organizacijama i institucijama prevladavamo probleme ako imamo govornike s govornog područja urdu ili farsi.” rekao je Vukčević.
Marija Ružić Stajović, ravnateljica Programa unapređenja kapaciteta organizacija civilnog društva, institucija sustava i medija u organizaciji Juventas, kazala je kako je „potrebna bolja koordinacija državnih službi koje se bave integracijom korisnika međunarodno-pravne zaštite i civilnog sektora koji je također važan u pružanju usluga ovoj populaciji. “
Aleksandra Grujović, voditeljica projekta u organizaciji “Art of Living”, objasnila je da program koji provode doprinosi socijalizaciji migranata i oslobađanju ljudi od traume, u vremenima kada pozitivnim ljudskim vrijednostima dominiraju strah, ljutnja i beznađe, i dovode do agresije, netolerancije i depresije. Metode su učinkovite, dokazane i praktične. To je pristup koji se obraća cijeloj osobi, od fizikalne terapije, preko moćnih tehnika disanja i meditacije, koji povećava našu energiju i dovodi nas u kontakt s dubokim egzistencijalnim dijelom naše osobnosti. “
Međunarodna konferencija dio je projekta „ALL IN: Putovi do pripadnosti: Od interkulturalnog dijaloga do socijalne uključenosti“.
