preloader
Neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog socio-ekonomskog položaja RE populacije

Neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog socio-ekonomskog položaja RE populacije

Podgorica, PR press služba – Diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja među RE populacijom jedan je od najozbiljnijih problema u Crnoj Gori, zbog čega je potrebno umrežiti sve institucije koje doprinose poboljšanju njihovog ukupnog socio-ekonomskog položaja te tako povećati svijest većinskog stanovništva o njima.

Najavljeno je to na završnoj konferenciji za novinare u organizaciji Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) u sklopu projekta “Ususret socijalnoj sigurnosti i jednakosti, kroz ekonomsku sigurnost i jednakost za sve”, uz potporu Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Koordinator projekta CEDEM-a, Matija Miljanić, pojasnio je da etničko distanciranje od manjinskog stanovništva nije samo socio-psihološke prirode, već je i značajna društvena i politička izjava, te da je za borbu protiv diskriminacije potrebna društvena i prije svega politička volja i odlučnost.

“Diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja među romskom i egipćanskom populacijom jedan je od najozbiljnijih problema u Crnoj Gori, a posljednja istraživanja o diskriminaciji pokazuju da najveći stepen diskriminacije mjerimo upravo u oblasti zapošljavanja”, rekao je Miljanić. .

Prema njegovim riječima, tri su ključna aspekta koji onemogućuju pripadnike RE populacije da se ravnopravno uključe u rad.

„Prvi se tiče pripadnika RE populacije, odnosno njihovih kompetencija za rad, koje obično karakterizira neadekvatna naobrazba, nedostatak znanja ili radnog iskustva, poteškoće u prilagodbi, motiviranost i niska razina socijalne podrške. Drugi aspekt tiče se nedovoljno učinkovitu institucionalnu potporu. Treći aspekt, ne manje važan, tiče se samih poslodavaca, koji se ogleda u neinformiranosti o postojećim mjerama – beneficijama i subvencijama u slučaju zapošljavanja ove populacije”, pojasnio je Miljanić.

On je kazao da je neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog socio-ekonomskog položaja RE populacije u Crnoj Gori, kao i unapređenje stručnih znanja i vještina službenika u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, centrima za socijalni rad i lokalnim biroi rada.

„Neophodno je kreirati društveno odgovorno ponašanje poduzeća prema pripadnicima RE populacije razbijanjem postojećih stereotipa, pružanjem teoretskih i praktičnih znanja pripadnicima RE populacije o njihovim pravima, te povećanjem svijesti većinskog stanovništva prema RE populaciji, “, rekao je Miljanić.

Najviša razina diskriminacije u Crnoj Gori (36,2 posto) je prema romskoj populaciji, pokazalo je istraživanje CEDEM-a o obrascima i razinama diskriminacije u Crnoj Gori, provedeno u suradnji s Europskom unijom i Vijećem Europe.

“Strategija socijalnog uključivanja Roma i Egipćana 2016.-2020. pokazuje da je 83 posto RE populacije nezaposleno, dok njih 33 posto nije zainteresirano za zapošljavanje”, rekao je Miljanić.

Predsjednica Sudačkog vijeća Vesna Simović Zvicer podsjetila je da je novi Zakon o radu stupio na snagu u siječnju ove godine, te da je predviđena značajna novina u pogledu tereta dokazivanja.

“Naime, u slučaju da imamo osobu koja je kandidat za zapošljavanje ili, zaposlenu osobu, odnosno osobu kojoj je prestao radni odnos, a ta osoba pokrene postupak zaštite jer smatra da je do prestanka radnog odnosa došlo zbog diskriminacije, predvidjeli smo da će teret dokazivanja biti na poslodavcu”, pojasnio je Simović Zvicer.

Obveza osobe koja pokreće postupak zaštite je iznijeti činjenice koje mogu ukazivati ​​na to da je potencijalna žrtva diskriminacije.

“To je, zapravo, najvažnija novina. Sadašnji Zakon o zabrani diskriminacije nije usklađen s ovom direktivom, ali prema informacijama koje imam, u tijeku su izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, pa će biti usklađen Također, prije 7. siječnja ove godine, u slučaju diskriminacije, osoba je trebala uvjeriti se da je potencijalna žrtva diskriminacije. “Učiniti to vjerojatnim” podrazumijeva da osoba ipak poduzima određene dokazne radnje. Sada samo navode činjenice”, objasnio je Simović Zvicer.

Predstavnica CEDEM-a Dijana Bošković kazala je kako je projektom proširena lista postojećih članica mreže lokalnih koordinatora za borbu protiv obiteljskog nasilja, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova.

„Također, pripremljen je Vodič za poslovanje u duhu nediskriminacije, čiji je autor gospođa Simović-Zvicer. Održana je dvodnevna obuka za predstavnike Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, centara za socijalni rad i predstavnike lokalnih samouprava Herceg Novog, Nikšića i Bijelog Polja.“S obzirom na važnost uključivanja poslodavaca, održana je jednodnevna edukacija za poslodavce iz navedenih općina, a o važnosti suzbijanja stereotipnog ponašanja prema ranjivim skupinama“, kazao je Bošković.

Dodala je da su organizirane tri radionice za nezaposlene osobe koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao i za žrtve obiteljskog nasilja.