Novinari istraživači da dobiju status službenih lica

Podgorica, PR press služba – Istraživačko novinarstvo može doprinijeti promjenama u svemu što treba da se promijeni u Crnoj Gori, a veoma je važno da novinari koji se bave ovom vrstom novinarstva dobiju status funkcionera.

To je saopšteno na pres konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta “Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

Koordinator projekta (CEDEM) Marko Pejović rekao je da je cilj projekta da doprinese evroatlantskim integracijama Crne Gore, kroz povećanje kvaliteta kredibiliteta istraživačkog novinarstva u oblasti korupcije i organizovanog kriminala.

„Svrha projekta je bila jačanje kapaciteta domaćih novinara, što bi rezultiralo profesionalnijim pristupom istraživačkom procesu, kao i kredibilnijim izvještavanjem iz oblasti korupcije i organiziranog kriminala.“ „Ono što ovaj projekat čini posebnim je to što su bili uključeni lokalni javni emiteri, ali i komercijalni, pa smo uključili deset novinara sa tri lokalna javna emitera i četiri komercijalna iz Pljevalja, Kotora, Ulcinja, Bara i Berana“, rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, posebno za društva u tranziciji i zemljama u razvoju, veoma je važan, posebno na lokalnom nivou.

“Istraživački novinari moraju promijeniti svoj svakodnevni život i boriti se za bolje društvo, ne prihvatajući svijet kakav jeste, a to je ono što čini ključnu razliku između svakodnevnog novinarstva i istraživačkog novinarstva. “Promoviranjem istraživačkog novinarstva može se doprinijeti promjenama u sve što treba da se mijenja u Crnoj Gori i u tom smislu je istraživačko novinarstvo protivteža tabloidnom novinarstvu“, istakao je Pejović.

On smatra da ovakvi projekti treba da budu odgovor na tabloidizaciju novinarstva u Crnoj Gori i jačanje svih struktura koje će, kako je naveo, zajednički promovisati ideju istraživačkog novinarstva i doprinijeti jačanju borbe za vladavinu prava i demokratizacija društva.

Projekat je započeo radnim sastancima predstavnika pravosuđa i medija, u Baru, Beranama i Kotoru. Također je ocijenjeno da je veoma važno da imamo zajednički cilj, a to je vjerodostojno i objektivno izvještavanje, te da se što manje špekulira sa raznim informacijama, te da kao rezultat imamo pravovremene i tačne informacije za sve. javnost ima pravo da zna”, rekao je Pejović.

S druge strane, dodao je, predstavnici pravosuđa su ukazali na važnost poznavanja terminologije u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, „na čemu CEDEM intenzivno radi poslednjih meseci, u saradnji sa Insajderom i novinarkom Mirjanom Jevtović. “

Pejović je rekao da su u okviru projekta izrađene Smjernice za istraživačke novinare u oblasti korupcije i organiziranog kriminala, koje su namijenjene svim novinarima koji imaju težnju da se bave istraživačkim novinarstvom u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, a izdanje je dostupno na web stranici CEDEM-a. .

„Pored edukativnih radionica, sprovedeno je i tromesečno mentorstvo koje je imalo za cilj da sve što su stekli kao veštine na edukativnim radionicama počnu da primenjuju u praksi. Tokom ta tri meseca na raspolaganju su imali Mirjanu Jevtović, odnosno podršku u cjelokupnog istraživačkog procesa kako bi mogli na najbolji način finalizirati priče“, rekao je Pejović.

On je rekao da je glavni rezultat projekta skup istraživačkih priča, koje su zaintrigirale kako širu javnost tako i stručnu javnost lokalnih zajednica, ali i šire.

“Imali smo priliku da nacionalni mediji, ali i mediji iz regiona, emituju pojedine dijelove priča i da se javnost zainteresuje za teme koje smo obradili”, rekao je Pejović.

Govoreći o preporukama, on je istakao da je veoma važno da se, zbog izazova sa kojima se suočavaju, usmjeri na poboljšanje bezbjednosnih uslova istraživačkih novinara na lokalnom nivou i da se novinarima da status službenog lica.

“Autocenzura i cenzura su dva veoma važna problema sa kojima se novinari suočavaju, a koji su veoma izraženi, zbog čega je neophodno da uređivačka politika medija mora biti nezavisna, posebno kada su u pitanju javni emiteri”, rekao je Pejović.

On je ocijenio da je važno poboljšati materijalne uslove za rad novinara i nastaviti kontinuiranu edukaciju novinara na svim nivoima.

Urednica portala radioberane.me Milena Bubanja Obradović ocijenila je da je projekat važan za domaće novinare, prije svega za mlade koji, kako je navela, nemaju priliku da se bave istraživačkim novinarstvom kroz svakodnevne aktivnosti u okviru svojih redakcija. .

„Najveća prednost je što smo imali ono što nam je nedostajalo u redakcijama, a to je podrška i logistika. „Kao novinari, prinuđeni smo kada radimo u maloj redakciji na lokalnom nivou, da imamo utisak da smo sve – i urednici i veb dizajneri naših priča koje objavljujemo na internetu, a ako ih objavimo na radiju čak smo i suptilni“, rekla je Bubanja Obradović.

Ona smatra da je važno da se u cijelu priču uključio neko iz regiona, a ko ima mnogo više iskustva.

Bubanja Obradović je rekla da je priča na kojoj su radili naišla na dobre reakcije i priznanje kolega iz drugih medija, a da su o tom uspehu pisali i regionalni mediji.

“Ovo je prvi put da Radio Berane, kao lokalni javni emiter, ima svoju seriju istraživanja i prvi put da se radi o istraživanju maloljetničkih sklopljenih brakova. “Fokusirali smo se na dio naše populacije pa smo se uključili u pričaju samo romske i egipćanske zajednice koje žive u Beranama, ali smo došli do nekih saznanja o pitanju maloljetnih ugovornih brakova u Beranama”, rekla je Bubanja Obradović.

Novinar nezavisnog dnevnika Vijesti Radomir Petrić rekao je da su stečena znanja i vještine omogućile da u različitim sredinama dostignu približno slične standarde kao u Insajderu, a na kraju i da proizvod učine zanimljivim pričama “koje su izazvale veliko interesovanje javnosti u svim gradovima”. . .

“U mom slučaju to je bio zaboravljeni konkurs za arhitektonsko rješenje Bara 21. vijeka, koje je trebalo da usmjeri grad ka budućem mediteranskom centru, modernom, u eri najveće građevinske ekspanzije”, rekao je Petrić.

On je objasnio da se to nije dogodilo jer je uplašen investicioni talas, kao i zaboravljena cijela tema koja je, kako je rekao, svjetlo dana u lokalnom parlamentu ugledala tek krajem prošle godine, nakon pauze od više od deset godina.

Bilo mi je interesantno odabrati temu da vidim zašto je takva tema, koja je od dugoročnog interesa za razvoj grada i cijele lokalne zajednice i države, brzo zaboravljena i da vidim koliko ta činjenica odgovara aktuelna pitanja u izradi i razne rasprave o planskim dokumentima“, naveo je Petrić.