Ostvaren je mjerljiv napredak u medijskom plasmanu, raspravi i ekološkoj edukaciji mlađih generacija
Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) proveo je istraživanje koje je za cilj imalo identificirati i izmjeriti stavove građana o ključnim pitanjima okoliša, kao jednom od najizraženijih problema današnjice. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1004 ispitanika, što je reprezentativno za cjelokupnu odraslu populaciju Crne Gore, a s druge strane predstavljeno je samo one koji žive u šest opština na sjeveru: Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Bijelo Polje, Mojkovac i Berane , kako bi u svakoj od općina imali dovoljan broj ispitanika i tako osigurali točnost izmjerenih stavova.
Kada je riječ o značaju ekoloških problema u svijetu, Crnoj Gori i njihovoj lokalnoj sredini, građani jednako (49,5%) ocjenjuju težinu ekoloških problema, kako u svijetu, tako iu Crnoj Gori i općini u kojoj žive. Većina građana probleme u svijetu doživljava više zabrinjavajućim u odnosu na Crnu Goru i njihovu općinu, osim onih koji žive u Pljevljima, Nikšiću i Plavu.
Klimatske promjene, kao jedan od najvećih problema zaštite okoliša, većina građana smatra, u većoj ili manjoj mjeri, vrlo izraženim problemom. Analizirajući podatke po opštinama, ovaj problem najviše ističu građani Herceg Novog, Bara i Budve, a najmanje građani Ulcinja, Tivta i Plava.
Iako svaki četvrti građanin često prati emisije o ekološkoj problematici, građani koji žive u promatranim općinama na sjeveru manje su svjesni medija koji se bave ovom problematikom od onih koji žive u drugim općinama, pa podaci pokazuju da su najaktivniji građani Bar i Herceg. Novi, a najmanje aktivni građani Plava i Cetinja. S druge strane, najveći broj građana (44,2%) smatra da se o ovoj temi raspravlja, ali da bi trebalo biti češće.
U istraživanju smo ispitanicima postavili pitanje o najvećim ekološkim problemima koji zabrinjavaju građane, te smo došli do zaključka da građani izražavaju veliku zabrinutost za veliki broj problema. Podaci pokazuju da postoje velike razlike među općinama u procjeni najvećih ekoloških problema. Primjerice, u Bijelom Polju najveći je problem odlaganje otpada, au Beranama je, osim ovoga, značajan i problem izlijevanja otpada u rijeke. U Pljevljima je termoelektrana najizraženiji problem, dok je u Podgorici najveći problem izlijevanje otpada u rijeke i odlaganje otpada. U Nikšiću građane najviše brine zagađenje zraka zbog ispušnih plinova i odlaganja plastike. U Cetinju, Herceg Novom, Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Rožajama veliki problem predstavlja i odlaganje otpada. Građane Plava i Tuzi najviše brine problem divljih odlagališta otpada i zagađenja zraka, dok građane Šavnika i Žabljaka najviše brine krčenje šuma. Uspoređujući najveće ekološke probleme u šest općina na sjeveru s drugim općinama, najistaknutiji problemi su termoelektrane, krčenje šuma i onečišćenje zraka ispušnim plinovima.
Najveći broj građana (49,4%) smatra da političari, kao jedan od glavnih aktera zaštite okoliša, nedovoljno često govore o ovoj temi. To dodatno inicira da ih smatraju glavnim krivcima za neučinkovitu politiku zaštite okoliša, jer ovu temu ne smatraju dovoljno važnom, pa o njoj rijetko govore u javnosti.
Svaki treći građanin smatra da su Vlada i njena ministarstva, a svaki četvrti da su građani najodgovorniji kada je u pitanju zaštita okoliša. Građani su u anketi posebno ocijenili doprinos ključnih institucija kada su u pitanju rezultati u borbi za zaštitu okoliša, gdje su najbolje ocijenili nevladine organizacije (41,9%), medije (39,5%) i međunarodne organizacije (34,7%). ). Najlošije su ocijenjene privatne tvrtke (15,6%), državna poduzeća (19,2%) i Sabor (19,2%).
Mjerili smo i stavove građana o životnoj sredini, a istraživanje je pokazalo da najveći nivo ekološke svijesti mjerimo u Kotoru (61%) i Herceg Novom (60%), a najniži u Plavu (28%) i Nikšiću ( 31%).
Konačno, razina obrazovanja značajno utječe na ekološku osviještenost, a pripadnici starije generacije imaju nižu razinu ekološke svijesti, što je pokazatelj da je postignut mjerljiv napredak u medijskom plasiranju, raspravi i edukaciji za dobrobit okoliša među mlađim generacijama. .
Ovo istraživanje provedeno je s ključnim ciljem stvaranja platforme za vještiju i učinkovitiju borbu za zdraviji okoliš, što je odgovornost svih građana, političkog establišmenta, marketinga i medija. Također, RTV Pljevlja će u narednom periodu realizirati emisiju “Eko zona” kako bi sa relevantnim sugovornicima iz Crne Gore i regiona razgovarali o rezultatima ovog istraživanja, te dali preporuke za unapređenje u ovoj oblasti.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Medijski centar za izvještavanje o okolišu“ koji provode RTV Pljevlja, CEDEM i Green Home uz podršku Europske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
