Učinak opština na fenomen etničkog distanciranja
U proteklih deset godina u Crnoj Gori je napravljen veliki broj istraživanja i referentnih izvještaja koji su se bavili problemima etničkih odnosa i etničke distance. Svako od ovih istraživanja proširilo je vidike i informacije kada su u pitanju dimenzije i čimbenici koji utječu na etničko distanciranje. CEDEM tradicionalno istraživanje etničke distance provodi od 2007. godine, a podaci su bili izvrsni i točni pokazatelji etničkih odnosa u Crnoj Gori, sredini koja je suštinski multietnička po svim aspektima. Jedna od karakteristika Crne Gore, iako nije velika država po svim kvantitativnim karakteristikama, jeste specifičnost lokalnih sredina. Svaka opština u Crnoj Gori je na neki način specifična po svojim kulturnim, društvenim, etničkim, pa i političkim karakteristikama. Prilikom istraživanja mjerenja etničke distance i etničkih odnosa općenito, reprezentativni uzorci koji su uglavnom dizajnirani su oni koji bi trebali pokazati mjerenje na razini cijele Crne Gore.
Ova istraživanja uključuju ne tako veliki broj ispitanika po pojedinim općinama (s izuzetkom Podgorice), a pregled po općinama u tom pogledu je svakako nedovoljan. S druge strane, u ovom istraživanju, a to je ključno, računaju se čimbenici koji su općinskog, a ne individualnog karaktera. Primjerice, iz istraživanja znamo da što su ljudi više individualno obrazovani, to se manje etnički distanciraju, ali ne znamo utječe li prosječna razina obrazovanja u općini na individualnu etničku distancu, i ako da, u kojoj mjeri. Također znamo da se pojedinci s višim primanjima manje distanciraju, ali ne znamo utječe li prosječni prihodi u općini na pojedince koji žive u različitim sredinama da se manje ili više distanciraju. To su bili ključni razlozi koji su motivirali ovo istraživanje. Prvo, CEDEM ima longitudinalnu bazu podataka o etničkom distanciranju pojedinaca u gotovo svim crnogorskim općinama, s ukupno 4.163 ispitanika. To znači da smo u mogućnosti u velikoj mjeri mjeriti učinak individualnih karakteristika građana na etničko distanciranje. Osim toga, postoji manje-više pouzdana statistika koja daje podatke na općinskoj razini. Na primjer, znamo broj nezaposlenih po općinama, a isto tako znamo i prosječna primanja, prosječnu dob, broj informatički pismenih itd. Slijedom toga, ovi zbirni podaci po općinama integrirani su s podacima kojima raspolaže CEDEM na temelju istraživanja, te je formirana datoteka koja sadrži varijable na dvije razine, kako bi se utvrdio učinak općina i njihovih karakteristika na etničko distanciranje.
Metodološki, s podacima integriranim i organiziranim na gore opisani način, operirali smo složenim statističkim metodama i tehnikama kako bismo identificirali učinak općina na etničko distanciranje. Točnije, kao metodu koristili smo hijerarhijsko linearno modeliranje, koje uključuje procjenu tzv. fiksnih regresijskih koeficijenata. Statistički, račun implicira činjenicu da pojedinci nemaju samo svoje osobne karakteristike, već da se nalaze u svojim općinama, te da iste individualne karakteristike mogu imati različite učinke u različitim sredinama. Primjerice, kada mjerimo dohodak ispitanika u istraživanju, imamo podatke o osobnim dohotcima svih ispitanika, a možemo izračunati i učinak individualnog dohotka na etničku distancu. No, u praksi se može dogoditi da netko ima prihod od 300 eura, ali živi u općini u kojoj je prosječna primanja 500 eura, ili u općini gdje je prosječna primanja 200 eura. Drugim riječima, učinak iste razine prihoda može biti različit ovisno o karakteristikama općine u kojoj pojedinac živi. To su bili aspekti koje smo imali na umu i postupci koje smo proveli za mjerenje učinka specifičnog općinskog okruženja na etničko distanciranje. Izvješće obiluje složenim statističkim metodama i tehnikama, ali smo rezultate istraživanja prilagodili čitateljima i donositeljima odluka kojima nisu potrebna posebna statistička znanja da razumiju podatke, da ih koriste u svom praktičnom radu.
Izvješće je izrađeno u sklopu projekta „Jačanje sustava za društvo jednakih prava“ koji Centar za demokraciju i ljudska prava – CEDEM provodi uz potporu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a dostupno je ovdje.
