Alternativne mjere sprječavaju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na migrante i tražioce azila

Alternativne mjere sprječavaju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a crnogorsko zakonodavstvo treba da razvije međunarodne standarde u ovoj oblasti.

Ovo je ocijenjeno na konferenciji za novinare “Pravni i praktični aspekti efikasnih alternativa pritvoru u kontekstu migracija”, u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa Ombudsmanom, a u saradnji sa projektom ” Učinkovite alternative pritvoru u kontekstu migracije”. : razmjena iskustava i primjena“, koju provodi Vijeće Evrope.

Koordinator projekta u CEDEM-u Ognjen Marković istakao je da je upotreba alternativa imigracionom pritvoru neophodna kako bi se poštovali međunarodni standardi ljudskih prava u određenim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.

“Alternative mogu spriječiti ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, posebno onih koji pripadaju jednoj od ranjivih kategorija”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i ilegalnog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je osiguranje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegovog ličnu slobodu i sigurnost.

“To je propisano članom 5. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti tokom ograničavanja te slobode, pritvora i pritvora”, pojasnio je Marković.

On je naveo da su međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničavanja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvora, ugrađeni u domaće zakonodavstvo, ističući da nisu dovoljno razvijeni, „posebno alternativne mjere propisane međunarodnim pravnim instrumentima“.

Naime, iako su alternativne mjere po prvi put definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki korak u odnosu na prethodni, a koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo reći da je pravni okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima, kada je u pitanju propisivanje drugih alternativnih mjera koje nisu legalizovane u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, podsjetivši da je donijela Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i izmijenila Zakon o strancima.

„Prema dostupnim informacijama, u Crnoj Gori u prosjeku prenoći od 120 do 130 migranata. „Izražene migracije i raseljavanja predstavljaju veliki izazov kako za države, tako i za Crnu Goru i njene institucije, a posebno sa aspekta poštovanja ljudskih prava migranata“, istakao je Baković.

Prema njegovim riječima, zato su svi dužni da preduzmu korake u skladu sa mandatom, kako bi što lakše prebrodili proces, “u skladu sa standardima pristupanja zaštiti migranata, definisanim u brojnim Dokumenti UN, Vijeće Evrope i Evropska unija, koji čine dio međunarodnog prava ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog i izbjegličkog prava.

Baković je istakao da Analiza Upravnog odbora za ljudska prava ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prava i drugih tijela u vezi sa imigracijskim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.

On je ukazao da se u Analizi navodi da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila.

“Opravdano se ističe da je pritvor ugroženih osoba, posebno djece, posebno problematičan u smislu poštovanja prava i blagostanja”, rekao je Baković.

Lilja Gretarsdottir, zamjenica šefa Odjeljenja za nezavisna tijela za ljudska prava u Upravi za ljudska prava i vladavinu prava Vijeća Evrope, predstavila je analizu „Pravni i praktični aspekti efikasnih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“. utvrditi da se alternativne mjere nedovoljno koriste.

“Mogle bi se koristiti mnogo više, a to je zato što čitajući Evropu još uvijek uči kako implementirati alternative i kako implementirati obaveze za alternativne pristupe”, rekla je Gretarsdottir.

Prema njenim riječima, neke od praznina se sastoje u kvalitetnom donošenju odluka.

“Stvar je u tome da se to ne radi na individualnoj osnovi, kako bi trebalo da bude, kada se osoba stavi u pritvor. Ne može se tačno procijeniti da li je osoba ranjiva ili ne i prema tome prilagoditi tretman. nije dovoljno za preciznu procjenu da li se ljudi pritvaraju i zašto su pritvoreni”, objasnio je Gretarsdottir.

Ona je rekla da alternativne mjere treba da se oslanjaju na najmanje restriktivne mjere “što je više moguće i kako bi bile efikasne”.

“Alternative su određene zakonom, a Crna Gora je preduzela konkretne korake u tom pravcu i trebalo bi da bude predmet sudske revizije. “Alternativne mjere treba da osiguraju dostojanstvo i poštovanje osnovnih prava”, rekla je Gretarsdottir.

Ona je istakla da su djeca veoma ranjive grupe i da je preporuka da država mora primijeniti alternativne mjere, a ne pritvor kada je ta kategorija u pitanju.

Gretarsdottir je navela da će pritvor biti izbjegnut i da postoji niz opcija, navodeći da se u praksi radi o različitim mjerama koje se primjenjuju zajedno.

“Ne postoji samo jedno magično rešenje. Svaki slučaj se mora definisati pojedinačno, što njemu odgovara. Veliki je fokus na tipu alternative i idealno bi bilo da država ima listu alternativa na koje se može osloniti, ali da lista ne može biti konačna, jer je potrebno raditi od slučaja do slučaja sa migrantima i tražiocima azila, pod pretpostavkom da nisu kriminalci, je Gretarsdottir.

Ona smatra da fokus treba biti ne samo na implementaciji mjere, već i na načinu na koji se mjera provodi.

Milica Vesović, rukovodilac projekta u Odeljenju nezavisnih tela za ljudska prava u Upravi za ljudska prava i vladavinu prava Saveta Evrope, rekla je da je projekat multilateralan i da pokriva 47 država članica Saveta Evrope.

„Crna Gora je izabrana kao veoma pozitivna oblast, s obzirom da postoji Zakon o strancima koji ispunjava standarde Stalnog komiteta za ljudska prava, koji je uradio analizu. „Počeli smo u balkanskom dijelu Crne Gore sa idejom da proširenje na druge zemlje članice – Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, s obzirom da ovdje prolaze migranti koji su u tranzitu”, rekao je Vešović.

Ona je rekla da je cilj projekta da se standardi učine dostupnim i da se podignu kapaciteti i znanja koja postoje o toj temi, kako široj javnosti, tako i strukturama iz državne uprave.

Nezavisni ekspert Saveta Evrope Mario Nenadić podsetio je da su zemlje regiona formirale centre za strance, donele zakone o strancima, azilu, podzakonske akte, imaju besplatnu pravnu pomoć, ocenivši da je sada reč o individualizaciji svakog slučaja. .

„Svakom pojedinačnom pritvoru treba pristupiti individualno, procijeniti sve uslove i okolnosti, da li se radi o pojedincu ili porodici, uvijek imati na umu član 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Dakle, pritvor mora imati alternative, koje moraju biti zakonom propisane i individualizovane“, istakao je Nenadić.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Zdenka Perović smatra da Crna Gora ima iskustva sa alternativnim mjerama, “iako ta saznanja nismo sumirali niti sistematizovali da bismo ih kao takve predstavili”.

“Porodični smještaj nam je veoma poznat. Naše institucije imaju dosta iskustva sa radom na terenu, sa konkretnim slučajevima. “Treba sistematizovati znanja i iskustva, kako bismo iz njih izvukli pozitivne strane i praznine”, rekao je Perović.