86298552 2757822664331739 8130893632774340608 o

 

U godini nakon bitnih promjena u samoj Evropskoj uniji (EU), nakon izbora i Bregzita, važno je kako za Crnu Goru, tako i čitav Zapadni Balkan, održati realnu agendu EU proširenja, koja za cilj ima usvajanje standarda i vrijednosti demokratije i otvorenog građanskog društva, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, na otvaranju panel diskusije „Evropska integracija Crne Gore i prilike predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU u kontekstu politike proširenja''.

"Bez obzira na usvajanja nove metodologije proširenja, program treba da ostane proaktivan i da se sprovodi temeljno. Stoga je od presudnog značaja da vlade pojačaju svoje napore na unaprjeđenju demokratije i vladavine prava", rekla je direktorica CEDEM-a.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, istakao je da trenutno ne postoji aktuelnija tema i bolji povod za razgovor od nedavno objavljene nove metodologije EK o pristupnim pregovorima, te da iako je na svojevrstan način poslužila kao podstrek za ponovnu aktuelizaciju politike proširenja EU i obezbjeđivanje političke podrške, ona predstavlja jednu dobru uvertiru za predstojeći Savjet EU-ZB koji je planiran za maj u Zagrebu.
"Naš današnji i budući razgovori koje ćemo voditi u svjetlu nove metodologije treba da doprinesu definisanju, artikulaciji i usmjeravanju naših napora da predloženi model iskoristimo na najbolji mogući način, te da u najboljoj mjeri valorizujemo aktuelni momenat i činjenicu da Savjetom EU u ovom trenutku predsjedava prijateljska i partnerska Hrvatska, država iz čijeg primjera pristupanja učimo i danas", kazao je Mrdak, dodajući da "nova metodologija ima tendenciju da političku prirodu procesa postavi na centralno mjesto i omogući snažnije upravljanje i angažovanje na visokom nivou na obje strane pregovaračkog stola."

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik R.Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, ponovio je da će se Hrvatsko predsjedništvo zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao preduslova za stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost Evrope.

"Svi smo mogli čuti i ohrabrujuću poruku komesara Evropske komisije za proširenje Olivera Varheljija, kako se nada da će bar jedna od šest država Zapadnog Balkana biti spremna za ulazak u EU, na kraju njegovog mandata. Znamo da je Crna Gora lider proširenja, pa je cilj svih nas da makar Crna Gora bude spremna", rekao je Grubišić.

Moderator panel diskusije, Marko Pejović, je na početku panel diskusije naveo da se čini da ne postoji bolji datum za održavanje panel diskusije, imajući u vidu da u proteklom periodu sa brojnih adresa u EU fokus stavlja na proširenje EU, gdje se posebno ističu sastanci u sklopu priprema za samit lidera svih zemalja članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, ali i uticaj predsjedavanja R.Hrvatske Savjetom EU.

Član pregovaračkog tima Vlade R. Srbije i predavač na Univerzitetu Donja Gorica, dr Vladimir Ateljević, istakao je da je politika proširenja danas najviše u fokusu, u odnosu na posljednjih 20 godina, što, prema njegovim riječima, pokazuju događaji od oktobra 2019. godine do danas, koji se poklapaju sa aktivnostima CEDEM-a.

"Svaka konkretizacija metodologija treba da počiva na strateškoj komunicikaciji, koja za cilj treba da ima još snažnije uporište u podršci građana, ne samo kandidata za članstvo, već i država članica", naveo je Ateljević.

Predavač na Humanističkim studijama UDG-a, Nikoleta Đukanović, naglasila je da različite krize potresaju EU već duži vremenski period, ali da je svaku uspjela da prebrodi, te izrazila nadu i da trenutni izazovi sa kojima se EU suočava neće zaustaviti integraciju država Zapadnog Balkana.

''Ne treba zaboraviti da je EU civilizacijski projekat, koji predstavlja veoma značajan dio istorije Evrope'', naglasila je Đukanović.

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, prof. dr Gordana Đurović, istakla je da je Crna Gora u prethodnom periodu uradila mnogo, ali da je u toku dosadašnjeg procesa pregovora Crna Gora trebalo da se više posveti ''uvozu'' vrijednosti iz EU, a manje uvozu roba i usluga. Ona se osvrnula i na trenutna politička događanja u Crnoj Gori, posebno ističući značaj očuvanja mira, kao preduslova za svaki napredak.

"Želim da vjerujem da EU posmatra sve ovo što se događa u regionu, te da će dati doprinos da se na evropski način, kroz dijalog, dođe do rješenja", zaključila je Đurović.

Panel diskusija je održana u okviru projekta "Edukacijom i dijalogom do EU" koji je podržan od strane Ministarstva javne uprave.


 

4

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa RTV Pljevlja i organizacijom Green Home, započeo je sa sprovođenjem projekta Medijski centar za izvještavanje o životnoj sredini – NORTH. Dvogodišnji projekat se realizuje uz finansijsku podršku Evropske komisije kroz program Profesionalizacija medija u Crnoj Gori.

Projekat se sprovodi u periodu kada se od Crne Gore očekuje da intenzivira napore na usklađivanju i sproveđenju legislative u oblasti zaštiti životne sredine, posebno upravaljanja otpadom, kvalitetom voda i klimatskih promjena, kako je istaknuto u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2019. godinu u poglavlju 27 s jedne strane, i poboljšanje medijskih sloboda, kako je istaknuto u Akcionim planom za poglavlje 23 koji je u središtu pregovaračkog procesa, s druge strane.

S tim u vezi, opšti cilj projekta usmjeren je na jačanje participativne demokratije i proces EU integracije Crne Gore osnaživanjem i podsticanjem profesionalizma i istraživačkog novinarstva u oblasti zaštite životne sredine i pregovaračkog poglavlja 27.

Specifični ciljevi projekta se odnose na izgradnju kapaciteta novinara na sjeveru Crne Gore i ulaganje napora za izvještavanje o ključnim ekološkim temama na profesionalan i etički način, korišćenjem slobodnog pristupa IT alatima i bazama podataka, te saradnjom sa civilnim sektorom u ovoj oblasti.

Projekat je primarno usmjeren na novinare RTV Pljevlja, te studente novinarstva Fakulteta političkih nauka, free-lance novinare i organizacije civilnog društva sa sjevera Crne Gore.

Aktivnosti su podijeljene u tri klastera koje će doprinijeti:

  1. Unaprjeđivanju znanja i usvajanju novih vještina novinara i predstavnika civilnog društva za istraživačko novinarstvo i izvještavanje o životnoj sredini, korišćenjem novih alata kroz mentorstvo i obuke;
  2. Podsticanju istraživačkog novinarstva i izvještavanju o transparentnosti i pravu na informisanje o životnoj sredini koja utiču na socijalna i ekonomska pitanja građana;
  3. Podizanje svijesti i interakciju među novinarima, organizacija civilnog društva i građana

e peticije2

Uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, CEDEM sprovodi projekat „e-demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri“. U okviru ovog projekta realizuju se aktivnosti koje imaju za cilj da podstaknu građane na učešće u procesu donošenja odluka uz korišćenje savremenih alata.

Svaki punoljetni državljanin Crne Gore ili stranac sa stalnim nastanjenjem u našoj zemlji može podnijeti ili glasati za elektronsku peticiju koja se odnosi na neku od oblasti rada Vlade Crne Gore. Svaka peticija koja u roku od 60 dana dobije podršku najmanje 3.000 građana biće od strane nadležnog ministarstva pretočena u formalnu inicijativu i podnijeta Vladi na razmatranje.

Cilj „Glasa građana – ePeticije“ je da, na jednostavan način, omogući građanima da svojim konstruktivnim incijativama pomognu Vladi u njenom opredjeljenju da obavlja ustavne nadležnosti po mjeri i u najboljem interesu svih građana Crne Gore.

Za više detalja pogledajte video animaciju o e-peticiji klikom na sljedeći link: https://www.youtube.com/watch?v=o9td9ioN9O8


e participacija

 

CEDEM sprovodi projekat e-Demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave. U okviru ovog projekta realizuju se aktivnosti koje imaju za cilj da podstaknu građane na učešće u procesu donošenja odluka uz korišćenje savremenih alata.

Građanska participacija, odnosno učestvovanje građana u društveno-političkim procesima, s razlogom se smatra jednim od osnovnih indikatora stepena razvoja demokratskog društva i jednim od osnovnih činilaca demokratskog političkog sistema. S tim u vezi, kako bi se građani informisali o novinama u oblasti e-participacije, te na jednostavan i kreativan način ukazali na važnost javnih konsultacija i javnih rasprava, CEDEM je kreirao video animaciju o elektronskoj participaciji namijenjenu široj javnosti.

U okviru portala eUprave - www.euprava.me, nalazi se unaprijeđeni sistem eParticipacije koji obuhvata četiri modula i to: Poziv za konsultacije, Poziv za učešće u radnim grupama, Poziv na javnu raspravu i Javna obavještenja.

Putem ovog servisa građani mogu aktivno učestvovati u kreiranju zakona i ostalih strateških dokumenata, mogu iznositi mišljenja i stavove u javnim raspravama, te se u tom smislu uključiti u društvene tokove i proces donošenja odluka.

Za više detalja o ovom portalu i načinima učešća pogledajte video animaciju o e-participaciji klikom na link u nastavku: https://www.youtube.com/watch?v=lYil85qtRkE


 

Floren Sans bijela slova

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) raspisuje konkurs za polaznike/ce Škole rodne  ravnopravnosti.

Škola se realizuje u okviru projekta „Dijelimo odgovornost – promocija politika rodne ravnopravnosti! “, koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Cilj škole je davanje doprinosa većem poštovanju prava žena i podizanje svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti, kroz upoznavanje polaznika/-ca, sa politikom rodne ravnopravnosti i značaju zastupljenosti žena na visokim i menadžerskim pozicijama. Škola takođe ima za cilj jačanje stručnih kapaciteta za preduzimanje posebnih mjera za postizanje rodne ravnopravnosti, imajući u vidu da je namijenjena mladim profesionalcima iz različitih oblasti.

Škola je posebno usmjerena na:

  1. studente/kinje prava, političkih nauka i novinarstva;
  2. mlade službenike/ce zaposlene u državnim institucijama;
  3. mlade lidere/ke političkih partija u Crnoj Gori i
  4. mlade aktere/ke civilnog društva.

Dodatno, ohrabrujemo i mlade iz sfere prirodnih nauka da se prijave za učešće na Školi!

Predavači su nacionalni i regionalni eksperti i ekspertkinje iz oblasti rodne ravnopravnosti i  borbe protiv nasilja nad ženama.

Škola će se održavati u periodu od 20. februara do 20. marta 2020. godine u Podgorici, u popodnevnim časovima. Broj polaznika je ograničen na 25. Svi polaznici/e po završetku Škole, dobiće sertifikat i pravo učešća na drugim projektnim aktivnostima.

Ukoliko želite da pohađate Školu, zainteresovani/e kandidati/kinje mogu poslati biografiju i kratko motivaciono pismo (ne duže od 200 riječi) na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. najkasnije do 7. februara 2020. godine, uz naznaku “Prijava za učešće na Školi rodne ravnopravnosti“.

Za sva dodatna pitanja vezana za Školu, projekat ili programske aktivnosti, budite slobodni da nas kontaktirate putem navedene e-mail adrese ili telefona 020 234 114.