Screenshot 2020 08 26 at 11.49.13

U Crnoj Gori je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir za socijalnu inkluziju RE populacije. Ipak, iako su usluge Zavoda za zapošljavanje dostupne svim korisnicima, u praksi ne postoji dovoljna informisanost ove populacije o njihovim pravima. Takođe, visoka stopa nezapošljenosti ovih lica ukazuje da mogućnosti koje su predviđene za njihovo zapošljavanje nijesu dovoljno iskorišćene. 

Uključivanje društveno ranjivih grupa na tržište rada prepoznato je kao prioritet u svim strateškim dokumentima koji se bave pitanjima zapošljavanje i socijalne inkluzije. Saradnja između centara za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje, odnosno lokalnih biroa za zapošljavanje, što se posebno odnosi na razmjenu podataka između centara za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje i sa ciljem sprovođenja individualnog plana aktivacije, prepoznata je kao jedna od prioritetnih mjera u oblasti socijalne unkluzije RE populacije u više strateških dokumenata. Jedan od preduslova za unapređenje saradnje između lokalnih biroa rada i centara za socijalni rad jeste dalja decentralizacija u pružanju usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite. Osim toga, neophodno je razvijati mjere koje imaju za cilj radnu aktivaciju radno sposobnih korinika prava iz socijalne zaštite.

Kao jedan od zaključaka ove publikacije izdvaja se mjera kojoj treba posvetiti posebnu pažnju - podizanje samopouzdanja samim pripadnicima RE populacije, kako bi se podstakli da se aktivno uključe u rješavanje pitanja koja se tiču njihovog uključivanja na tržište rada, kao i obezbjeđivanje mjera za podsticanje samozapošljavanja ovih lica. Jedan od modela koji bi omogućio efikasno uključivanje na tržište rada RE populacije jeste razvoj socijalnog preduzetništva, koji se pominje u više strateških dokumenata, kao jedan od ciljeva. Međutim, do sada nijesu preduzimane konkretnije mjere za stvaranje uslova za djelotvorno funkcionisanje socijalnih preduzeća.

Publikacija je dostupna ovdje, a objavljena je u okviru projekta "Do socijalne, kroz ekonomsku i sigurnost i jednakost svih!" koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. 


za sajt

 

Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM raspisuje konkurs za poziciju:

PROJEKTNI/A KOORDINATOR/KA

Nudimo kreativan posao u dinamičnom timu, sa mogućnošću napredovanja i proširivanja znanja i vještina. Početni radni ugovor je na godinu dana, uz probni rad od 2 mjeseca (puno radno vrijeme, 40 sati sedmično).

OPIS POSLA:

  • Pisanje projektnih aplikacija u skladu s propozicijama donatora i strategijom organizacije;
  • Vođenje projekata, planiranje i implementacija projektnih aktivnosti;
  • Angažovanje i rad sa projektnim saradnicima i partnerima;
  • Monitoring i evalucija projektnih aktivnosti i programa
  • Izvještavanje prema donatorima i menadžmentu;
  • Administracija i praćenje realizacije projekata;
  • Istraživački rad i pisanje analiza u oblasti djelovanja organizacije.

POTREBNE KVALIFIKACIJE:

  • Završen fakultet u oblasti prava ili političkih nauka (društvenih nauka);
  • Minimum 5 godina radnog iskustva na upravljanju projektima ili u civilnom sektoru;
  • Odlično poznavanje i korišćenje engleskog jezika (pismeno i usmeno);
  • Poznavanje rada na računaru-korišćenje MS Office paketa.

POŽELJNO JE DA KANDIDAT/KINJA POSJEDUJE:

  • Organizacione sposobnosti, komunikativnost, profesionalnost i pouzdanost;
  • Sposobnost rada u timu, kreativnost, fleksibilnost i dostupnost za putovanja;
  • Iskustvo u javnim nastupima;
  • Iskustvo u pisanju EU projekata;
  • Poznavanje standarda i politika u oblasti ljudskih prava i vladavine prava.


Ako posjedujete potrebne kvalifikacije, a želite da postanete dio uspješnog tima koji više od 20 godina radi na unapređenju demokratskih standarda u društvu, imate afiniteta ka istraživačkom radu, motivisani ste da aktivno doprinosite razvoju društva u cjelini, zalažete se za poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava, želite da date svoj doprinos u evropskim integracijama Crne Gore, napišite kratko motivaciono pismo i pošaljite zajedno sa biografijom na adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 31. maja 2020. godine.


Publikacija Cover

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

 

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) objavio je publikaciju Uporedna analiza iskustava saradnje civilnog sektora i državnih institucija i tijela u procesu evropske integracije u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, uz set preporuka za poboljšanje mehanizama saradnje i dijaloga u tim državama.

CEDEM je, u okviru projekta Edukacijom i dijalogom do EU, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, u saradnji sa uglednim profesorima Univerziteta Crne Gore, Sveučilišta u Zagrebu i Univerziteta u Beogradu, sproveo uporednu analizu iskustava civilnog sektora i državnih institucija i tijela u procesu evropske integracije, sa ciljem promovisanja sinergije, međusektorske saradnje i dijaloga između civilnog sektora i državnih institucija i tijela, ali i razvoja novih modela konsultacija i saradnje u konkretnim oblastima.

Publikacija predstavlja analizu institucionalnog, zakonodavnog i društvenog okvira saradnje tri države sa civilnom sektorom, koja sadrži smjernice za povećanje demokratskih kapaciteta institucija, odnosno, demokratizaciju društva uopšte.

 


86298552 2757822664331739 8130893632774340608 o

 

U godini nakon bitnih promjena u samoj Evropskoj uniji (EU), nakon izbora i Bregzita, važno je kako za Crnu Goru, tako i čitav Zapadni Balkan, održati realnu agendu EU proširenja, koja za cilj ima usvajanje standarda i vrijednosti demokratije i otvorenog građanskog društva, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, na otvaranju panel diskusije „Evropska integracija Crne Gore i prilike predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU u kontekstu politike proširenja''.

"Bez obzira na usvajanja nove metodologije proširenja, program treba da ostane proaktivan i da se sprovodi temeljno. Stoga je od presudnog značaja da vlade pojačaju svoje napore na unaprjeđenju demokratije i vladavine prava", rekla je direktorica CEDEM-a.

Zamjenik glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Marko Mrdak, istakao je da trenutno ne postoji aktuelnija tema i bolji povod za razgovor od nedavno objavljene nove metodologije EK o pristupnim pregovorima, te da iako je na svojevrstan način poslužila kao podstrek za ponovnu aktuelizaciju politike proširenja EU i obezbjeđivanje političke podrške, ona predstavlja jednu dobru uvertiru za predstojeći Savjet EU-ZB koji je planiran za maj u Zagrebu.
"Naš današnji i budući razgovori koje ćemo voditi u svjetlu nove metodologije treba da doprinesu definisanju, artikulaciji i usmjeravanju naših napora da predloženi model iskoristimo na najbolji mogući način, te da u najboljoj mjeri valorizujemo aktuelni momenat i činjenicu da Savjetom EU u ovom trenutku predsjedava prijateljska i partnerska Hrvatska, država iz čijeg primjera pristupanja učimo i danas", kazao je Mrdak, dodajući da "nova metodologija ima tendenciju da političku prirodu procesa postavi na centralno mjesto i omogući snažnije upravljanje i angažovanje na visokom nivou na obje strane pregovaračkog stola."

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik R.Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, ponovio je da će se Hrvatsko predsjedništvo zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao preduslova za stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost Evrope.

"Svi smo mogli čuti i ohrabrujuću poruku komesara Evropske komisije za proširenje Olivera Varheljija, kako se nada da će bar jedna od šest država Zapadnog Balkana biti spremna za ulazak u EU, na kraju njegovog mandata. Znamo da je Crna Gora lider proširenja, pa je cilj svih nas da makar Crna Gora bude spremna", rekao je Grubišić.

Moderator panel diskusije, Marko Pejović, je na početku panel diskusije naveo da se čini da ne postoji bolji datum za održavanje panel diskusije, imajući u vidu da u proteklom periodu sa brojnih adresa u EU fokus stavlja na proširenje EU, gdje se posebno ističu sastanci u sklopu priprema za samit lidera svih zemalja članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, ali i uticaj predsjedavanja R.Hrvatske Savjetom EU.

Član pregovaračkog tima Vlade R. Srbije i predavač na Univerzitetu Donja Gorica, dr Vladimir Ateljević, istakao je da je politika proširenja danas najviše u fokusu, u odnosu na posljednjih 20 godina, što, prema njegovim riječima, pokazuju događaji od oktobra 2019. godine do danas, koji se poklapaju sa aktivnostima CEDEM-a.

"Svaka konkretizacija metodologija treba da počiva na strateškoj komunicikaciji, koja za cilj treba da ima još snažnije uporište u podršci građana, ne samo kandidata za članstvo, već i država članica", naveo je Ateljević.

Predavač na Humanističkim studijama UDG-a, Nikoleta Đukanović, naglasila je da različite krize potresaju EU već duži vremenski period, ali da je svaku uspjela da prebrodi, te izrazila nadu i da trenutni izazovi sa kojima se EU suočava neće zaustaviti integraciju država Zapadnog Balkana.

''Ne treba zaboraviti da je EU civilizacijski projekat, koji predstavlja veoma značajan dio istorije Evrope'', naglasila je Đukanović.

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, prof. dr Gordana Đurović, istakla je da je Crna Gora u prethodnom periodu uradila mnogo, ali da je u toku dosadašnjeg procesa pregovora Crna Gora trebalo da se više posveti ''uvozu'' vrijednosti iz EU, a manje uvozu roba i usluga. Ona se osvrnula i na trenutna politička događanja u Crnoj Gori, posebno ističući značaj očuvanja mira, kao preduslova za svaki napredak.

"Želim da vjerujem da EU posmatra sve ovo što se događa u regionu, te da će dati doprinos da se na evropski način, kroz dijalog, dođe do rješenja", zaključila je Đurović.

Panel diskusija je održana u okviru projekta "Edukacijom i dijalogom do EU" koji je podržan od strane Ministarstva javne uprave.