„Mladi u Crnoj Gori moraju vjerovati da svojim aktivizmom stvaraju bolju budućnost za sebe i zajednicu kojoj pripadaju. Odgovornost za poboljšanje položaja mladih ne leži isključivo na državi i njenim institucijama, već i na mladima koji treba da se mobilišu, udružuju, solidarišu, i da teže ka tome da svojim djelovanjem doprinose rješavanju brojnih izazova sa kojima se svakodnevno suočavaju. Ovaj projekat i mladi koji se danas nalaze ovdje su upravo primjer kako se ponašaju društveno odgovorni mladi ljudi Crne Gore“, istakao je Nenad Koprivica,  direktor Direktorata za mladena otvaranju škole „Mladi kao aktivni građani“ koju je CEDEM realizovao od 22. do 25. juna u hotelu „Bianca“ u Kolašinu.

viber image 2020 06 29 14 49 01

U uvodnom obraćanju programski menadžer CEDEM-a, Marko Pejović, naveo je da “imajući u vidu da petina stanovništva Crne Gore čine mladi ljudi, veoma je bitno naglasiti važnost njihove participacije u procesu kreiranja i implementacije javnih politika i da ono predstavlja princip demokratskog uređenja države i osnovni preduslov za odgovoran i transparentan rad vlasti”, te dodao da “mladi često kritikuju sistem, govoreći kako im isti nije prilagodljiv, odnosno kako svoje pravo u procesu donošenja odluka ne mogu iskoristiti, jer ne postoje dobri mehanizmi”.

U toku četvorodnevne škole mladi su sticali vještine i znanja kroz četiri modula i to: “Omladinske politike i razvoj kulture učešća“, „Građanska i politička participacija mladih”, “Ekonomska participacija mladih” i “Participacija i mobilnost u okvirima formalnog i neformalnog obrazovanja”, koji su doprinijeli da mladi budu podstaknuti na građansku, političku i ekonomsku participaciju.

Prvi modul su vodile Aleksandra Gligorović i Andrea Mićanović, tokom kojeg su mladi sticali znanja i vještine o uslovima i razvoju kulture učešća mladih, propisanim i samoinicijativnim mehanizmima za učešće na nacionalnom i lokalnom nivou, te ključnim kompetencijama koje su neophodne za učestvovanje u procesu donošenja odluka.

Dr Olivera Komar je analizira stanje aktivnosti mladih i zašto su mladi (ne)aktivni, predstavila set preporuka za poboljšanje učestvovanje mladih i podstakla diskusiju sa mladima, dok je Božena Jelušić naglasila tradicionalno nasljeđe manipulativnih strategija i novih mogućnosti u digitalnom okruženju, te kognitivno-psiholoških uslova prijema informacije i zabluda koje mogu uticati na donošenje odluka i građansko učešće u digitalanom okruženju. Posebno pažnju je posvetila provjeri informacija i lažne vijesti (posebno u okruženju društvenih mreža), kao i važnost osvješćivanja problema i kritičkog mišljenja kod mladih.

viber image 2020 06 29 14 49 00

Trećeg dana Jevrosima Pejović i Uroš Bulatović su učili mlade o ekonomskoj participaciji mladih, sa posebnm fokusom na  karijernu orijentaciju, ekonomsku nezavisnost i traženje posla uz analiziranje profesionalnih ciljeva i lično predstavljanje na tržištu rada.

Vanja Rakočević je razgovarala sa mladima o ulozi i načinima participacije u okviru formalnog obrazovanja, uz predstavljanje mogućnosti i primjera dobre prakse za mobilnost mladih u okviru formalnog i neformalnog obrazovanja. Na kraju dana sprovedeno je istraživanje potreba mladih u oblasti formalnog i neformalnog obrazovanja i definisanje ideja za poboljšanje participacije mladih.

Na zatvaranju škole prisustvovao je Edin Koljenović iz Regionalne kancelarije za saradnju mladih, koji je govorio o neophodnosti učešća mladih ljudi u procesu donošenja odluka i predstavio značaj ove kancelarije sa više aspekata, uz poseban osvrt na saradnju različitih organizacija i ustanova koje doprinose većoj participaciji i aktivizmu mladih.

viber image 2020 06 29 14 51 26

Škola „Mladi kao aktivni građani“ je realizovana u okviru projekta „Jačanje kompetencija mladih za učešće u procesu donošenja odluka“ koji je finansijski podržan od strane Ministarstva sporta i mladih.

viber image 2020 06 29 14 49 40


Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) održao je dvodnevni seminar “Multikulturalizam u Crnoj Gori: status quo i buduće perspektive“ čiji je cilj bio podsticanje potpune ravnopravnosti i podizanje svijesti javnosti Crne Gore o pravima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i značaju multikulturalnosti.

Seminar je održan u hotelu Bianca u Kolašinu, a na njemu su učestvovali predstavnici manjinskih naroda i drugih manjiskih nacionalnih zajednica, kao i predstavnici civilnog sektora, sa ciljem obuhvatanja aktera koji djeluju  ovoj oblasti. Predavači na obuci bili su  Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, mr Siniša Bjeković i profesorica na Fakultetu političkih nauka, doc. dr Danijela Vuković Ćalasan.

rsz img 2786

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešič, u uvodnom izlaganju je navela da iako je Crna Gora razvila model koegzistencije zasnovan na opštoj međuetničkoj toleranciji i ustavnim garancijama zaštite prava manjina, postoji etnička heterogenost koja nosi određenu opasnost od konflikta i utiče na postojanje diskriminatorskih stavova i praksi. Bešić je, takođe, istakla da relevantni indikatori pokazuju da je položaj manjinskih naroda i zajednica poboljšan (kako kada je riječ o kvantitativnim pokazateljima, tako i u odnosu na implementaciju mjera nadležnih institucija), ali da i dalje postoje normativno-pravni nedostaci koji se odnose na realizaciju politike multietničnosti i multikulturalizma, kao i problemi u ostvarivanju ustavom zagarantovanih prava.

U okviru prvog predavanja, u ime Ombudsmana Siniše Bjekovića govorila je njegova Savjetnica Milena Krsmanović na temu postupaka zaštite od diskriminacije i prava pripadnika manjine, sa akcentom na praksu. S obzirom da se diskriminacija tretira kao teška društvena pojava koja je teško dokaziva i koja naročito pogađa određene društvene grupe, naglasila je da su Zakonom o zabrani diskriminacije uvedene brojne procesne olakšice kada je u pitanju postupak zaštite. Govorila je, takođe,  i o crnogorskom pravnom poretku i specifičnosti zaštite od diskriminacije osvrnuvši se na prava koja je crngoroski zakonodavac obezbijedio nacionalnim manjinama.

rsz img 2763 1

U toku drugog dana doc dr. Danijela Vuković Ćalasan upoznala je učesnike/ce sa pojmom identiteta i naglasila značaj Univerzalne deklaracije UNESCO-a o kulturnom diverzitetu, posebno se osvrnuvši na članove 1. i 2. koji propisuju vrijednost etnokulturnog pluralizma. Vuković Ćalasan je akcentovala značaj ostvarenja društvene kohezije, te približila ovaj koncept osvrćući se na strategije u okviru Savjeta Evrope, ali i UN-a. S tim u vezi, posebno je naglasila koliko ovaj koncept zavisi od društvenog konteksta i ukazala na najvažnije uzroke fluidnosti društvene kohezije.

Obuka je održana u okviru projekta "Osnažimo sistem za društvo jednakih prava" koji je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.


Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) održao je dvodnevnu obuku “Multikulturalizam u Crnoj Gori: status quo i buduće perspektive“ čiji je cilj bio podsticanje potpune ravnopravnosti i podizanje svijesti javnosti Crne Gore o pravima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i značaju multikulturalnosti.

Obuka je održana u hotelu Bianca u Kolašinu, a na njoj su učestvovali predstavnici manjinskih naroda i drugih manjiskih nacionalnih zajednica, kao i predstavnici civilnog sektora, sa ciljem obuhvatanja aktera koji djeluju  ovoj oblasti. Predavači na obuci bili su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, mr Siniša Bjeković,  i profesorica na Fakultetu političkih nauka, doc. dr Danijela Vuković Ćalasan.

rezise picture

U uvodnom obraćanju direktorica CEDEM-a, Milena Bešić navela je da CEDEM redovno sprovodi istraživanja kojima nastoji da ukaže na određene pomake na političkom, pravnom i društvenom planu, ali i na perzistentne izazove i nedostatke koji utiču na zaštitu prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica. Istakla je da je istraživanje na terenu ukazalo na potrebu efikasnije primjene manjinskih politika u praksi, a kao razloge je navela: nedorečenost/neodređenost formulacija određenih pravnih standarda, društveno kulturni ambijent u kojem se manjinska politika sprovodi, ali i uticaj ekonomskih faktora, te efekat pojedinačnih karakteristika građana na etničko distanciranje.

U okviru prvog predavanja, Zaštitnik za ljudska prava i slobode Crne Gore, mr Siniša Bjeković se osvrnuo na univerzalne pravne standarde u zaštiti od diskriminacije, te u tom smislu podsjetio na najvažnije međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava sa posebnim osvrtom na prava manjina. Takođe, govorio je i o ljudskim pravima u kontekstu opštih načela, implementacije međunarodnih standarda i klauzule jednakog postupanja, gdje je istako da i danas postoji problem definisanja ljudskih prava, naoričito u pogledu definisanja žrtve povrede ljudskih prava. Posebno je istakao četiri kriterijuma koja moraju biti zadovoljena da bi se ispunio zahtjev legitimnosti svakog ograničenja ljudskih prava i sloboda. To su: 1. legitimnost (da je propisano zakonom), 2. legitimnot cilja zbog kojega se ograničava određeno pravo (javni interes zaštite dobara) 3. neophodna društvena potreba i 4. Proporcionalost.

rezise obuka

Drugi dan obuke, doc dr. Danijela Vuković Ćalasan upoznala je učesnike/ce sa pojmom multikulturalizma i identiteta, gdje je naglasila da je izgradnja zajedničkog političkog identiteta neodvojiv dio uspješnog upravljanja etnokulturnim pluralizmom. Istakla je značaj Univerzalne deklaracije UNESCO-a o kulturnom diverzitetu, posebno se osvrnuvši na članove 1. i 2. koji propisuju vrijednost etnokulturnog pluralizma. Takođe, konstatovala je da stabilno multikulturalno društvo uspješno integriše dva ključna principa: poštovanje i priznavanje etnokulturne različitosti na svim nivoima i jačanje zajedničkog političkog identiteta.

Obuka je održana u okviru projekta "Osnažimo sistem za društvo jednakih prava" koji CEDEM realizuje uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

 

 


 Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM održao je dvodnevni seminar ,,Rodna ravnopravnost na lokalnom nivou – ostvareni rezultati, ključna dostignuća i buduće perspektive” čiji je cilj bio unapređenje Lokalnih akcionih planova za postizanje rodne ravnopravnosti,  te veću integraciju žena na lokalnom nivou.

Seminar je održan u hotelu Bianca u Kolašinu, a na njemu su učestvovali predstavnici lokalnih samouprava, u prvom redu opštinskih sekretarijata, u čijoj je nadležnosti realizovanje aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti. Na prvom danu seminara, predavanja su održale Dina Knežević, savjetnica Ombudsmana i Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore.  

rsz img 6208

U uvodnom obraćanju Marko Pejović, programski menadžer CEDEM-a, govorio je o rezultatima istraživanja koja potvrđuju da je kultura zbog koje žene prihvataju zavisnu ulogu u porodici i dalje snažno prisutna, čak i među mladima, te da je neophodna sinergija svih aktera u ovom procesu. Posebno je potrebno usmjeriti pažnju na lokalne samouprave i pokrenuti proces odozdo na gore, jer smo svjedoci da se postizanje ključnih pokazatelja i željenih stanja posmatra samo na nacionalnom nivou, ali ukoliko želimo da ti indikatori i željena stanja budu stvarno postignuti moramo se okrenuti lokalnom nivou i dodatne napore uložiti u tom pravcu.

U okviru prvog predavanja, Dina Knežević se osvrnula na međunarodni okvir rodne problematike, te u tom smislu podsjetila na najvažnija međunarodna dokumenta koja tematiziraju u prvom redu ljudska prava i slobode, a onda i pitanja rodne ravnopravnosti. Takođe, govorila je o institucionalnim mehanizmima za postizanje rodne ravnopravnosti, apostrofirajući značaj rodnih analiza na lokalnom nivou i njene metode. Nada Drobnjak je istakla važnost integrisanja rodne perspektive, te je u vezi sa tim bilo riječi o najvažnijim principima orodnjavanja, ali i o rodno osjetljivom budžetiranju, te potrebi za što većim uključivanjem žena u proces odlučivanja. Učesnike je podsjetila na principe informisanja lokalne javnosti o politikama uvođenja rodne ravnopravnosti, a stoga i na Zakon o lokalnoj samoupravi. 

IMG 6298

Drugi dan seminara bio je usmjeren na praktični aspekt rodne ravnopravnosti. Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centra za ženska prava, održala je dva predavanja koja su imala za cilj da objasne metode integrisanja rodne ravnopravnosti i upoznala učesnike i učesnice sa neophodnim koracima za integrisanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Predavanje je potkrijepila mnoštvom primjera iz praksi evropskih zemalja, što je dodatno inspirisalo prisutne da razmotre modele uvođenja sličnih mjera u akcione planove crnogorskih opština, te dodatno akcentovalo važnost rodne analize pri donošenju strateških dokumenata iz ove oblasti.

Seminar je održan u okviru projekta ,,Dijelimo odgovornost – promocija politika rodne ravnopravnosti”, koji CEDEM realizuje uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.


 
Optimized FME 3097
 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) je održao okrugli sto "Uloga medija u podsticanju građanske participacije u procesu donošenja odluka", sa ciljem analiziranja postojećeg stanja u oblasti građanske participacije posredstvom portala e-uprave i sačinjavanja seta preporuka za djelovanje medija i Ministarstva javne uprave radi većeg učešća građana u procesu donošenja odluka i podizanja svijesti o važnosti učestvovanja u ovom procesu. Okrugli sto je održan u hotelu CentreVille, a na njemu su  učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva i javne uprave.

Mediji imaju ključnu ulogu u informisanju pojedinaca, pružanje inkluzivne i kritične platforme za javni dijalog i raspravu i kreiranju politika koje će koristiti građanstvu. "Obavljanjem tri vrste uloga,  mediji kao diseminatori informacija o procesu donošenja odluka, sredstvo za obrazovanje o procesu donošenja odluka i platforma za oblikovanje javnog mišljenja mogu podsticati učešće građana u procesu donošenja odluka", naveo je Marko Pejović, programski menadžer u CEDEM-u.

Na sajtu www.euprava.me od 2015. godine postoji jedan posebna platforma - eParticipacija i obaveza Ministarstva javne uprave je da mjeri koliko institucije objavljuju pozive za javne rasprave, konsultacije, učešće u radnim grupama i javna obavještanja, a sa druge strane i komentare građana. "Proces je mnogo transparentniji nego što je to bilo nekada, jer na portalu eParticipacija se mogu vidjeti svi pozivi i javna obavještenja institucija javne uprave, kao i izvještaje koji ih prate", navela je Mirjana Begović, načelnica Direkcije za razvoj e-uprave u Ministarstvu javne uprave, i dodala da je "u periodu do 2018. godine bilo svega 4 komentara na nacrte i predloge zakona i strateških dokumenata od strane građana". Od aprila 2019. godine u funkciji je unaprijeđena verzija ovog sajta i u 2019. godini je bilo 179 javnih poziva, a u prvoj polovini 2020. godine broj javnih poziva je već 169.

Optimized FME 3081

 

U 2020. godini je putem ove platforme dostavljen samo 1 komentar, zbog čega je potrebno da mediji i civilni sektor više informiše građane putem svojih kanala komuniciranja, a sa druge strane veća agilnost institucija javne uprave jer se dešava da se izvještaj o sprovedenim javnim raspravama objavljuju kao poseban dio, što dodatno otežava pretragu. Međutim, Begović je navela da će u narednom periodu Ministarstvo javne uprave uložiti dodatne napore na edukaciji službenika i sređivanju dostupnih sadržaja na ovom portalu, ali i apelovala na predstavnike civilnog društva da se pretplate na objavljivanje javnih poziva, kako bi putem maila dobijali informacije o održavanju javnih rasprava. 

Portal e-peticije će u narednom periodu biti unaprijeđen, jer je jedan od najčešćih problema u prethodnom periodu odnosio na upućivanje peticija za pitanja koja nijesu u nadležnosti Vlade, zbog čega će unaprijeđena verzija ovog portala obuhvatati i nadležnosti lokalnih samouprava. 

Begović se osvrnula na portal Sistem48 koji je dostupan u nekoliko gradova Crne Gore, putem kojeg se mogu podnijeti zahtjevi za izdavanje dokumenata, kao i prijaviti probleme iz nadležnosti službi, organa i preduzeća lokalne samouprave. 

Ključni izazovi u procesu e-participacije je nezainteresovanost građana, nedovoljna promocija, nedovoljno poznavanje IT alata, propusti u procedurama obajvljivanja, dok su preporuke podizanje svijesti građana, edukacija građana za korišćenje IT alata, promocija, edukacija službenika u javnim upravama i administratora. 

Nakon izlaganja predstavnice Ministarstva javne uprave, učesnici okruglog stola su svojim komentarima doprinijeli sačinjavanju preporuka za medije i Ministarstvo javne uprave. 

Preporuke za Ministarstvo javne uprave: 1) objavljivanje dokumenata mora biti pristupačno za sve, uz pažnju na ALT tekst; 2) dodatno poraditi na SEO optimizaciji; 3) proaktivna uloga Ministarstva javne uprave i promocija servisa u saradnji sa svim relevantnim akterima, sa posebnim akcentom na društvenim mrežama; 4) web stranice odnosno portali moraju biti user friendly; 5) dodatno poraditi na edukaciji službenika, posebno onih koji su zaduženi za odgovaranje na komentare; 5) veće uvažavanje komentara na javnim raspravama podstaknu će građane na učestvovanje.

Preporuke za medije: 1) proaktivno plasiranje informacije koje se tiču procesa donošenja odluka i promovisanje mehanizama putem kojih građani mogu doprinijeti boljim javnim politikama; 2)zajedno s nevladinim organizacijama, istraživačkim organizacijama ili institucijama javne uprave, mogu organizovati kampanje, skupove i druge aktivnosti koje bi podigle svijest građanstvu o procesu donošenja odluka; 3) efektivnom intervencijom medija velika je mogućnost da se građanima osigura dobrovoljno angažman u procesu donošenja odluka i na taj način poboljša kvaliteta strateških dokumenata na nacionalnom i lokalnom nivou i  4)mediji trebaju djelovati kao katalizator za podsticanje učešća građana u ovom procesu kako bi se odgovarajuće skupine prikupile za aktivnosti.

Okrugli sto je održan u okviru projekta “E-demokratija: građanska participacija u digitalnoj eri” koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstvo javne uprave Crne Gore.