Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM je u sklopu projekta „Građanskim obrazovanjem za bolju generaciju“, uz podršku Savjeta Evrope i Evropske unije u okviru zajedničkog programa „Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“ i akcije „Kvalitetno obrazovanje za sve“ održao trodnevnu ''Škola građanskog obrazovanja''. Škola je održana 19 - 21. aprila 2021. godine u hotelu Avala u Budvi.

IMG20210420100333

Ovaj događaj je bio namijenjen učenicima/cama pilot škola iz južne regije Crne Gore, koji su stekli vrijedna znanja i vještine iz oblasti debate, kritičkog razmišljanja, retorike, politike, prava, ljudskih prava, feminizma, političkih i izbornih sistema kao i iz oblasti međunarodnih organizacija i njihovog značaja. Uz to, učesnici/ce su bili podstaknuti i da promovišu borbu protiv diskriminacije, podsticanje multikulturalizma kao i međusobnog poštovanja.

1618827472201266

Predavači/ce na školi su bili: mr Almedina Vukić - v.d. pomoćnice generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Ana Raičević – Pravna ekspertkinja i advokatica, mr Marko Savić – Saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka, UCG i Matija Miljanić – Projektni koordinator, CEDEM.

1618989314327847

 


Screenshot 2021 03 22 at 10.17.37 50

Podgorica, 25. mart - Od 539 podnijetih zahtjeva za međunarodnu zaštitu ukupno 8 stranaca je ostvarilo status azilanta u 2020. godini, dok je smješteno 115 osoba u Centru za prihvat u Spužu i odsjeku na Božaju.

To je saopšteno na onlajn međunarodnoj konferenciji ‘’Ka socijalnoj koheziji kroz društvenu inkluziju migranata’’ koja je putem ZOOM platforme, a koju je CEDEM realizovao u okviru programa „Evropa za građane“ finansiranim od strane Evropske komisije.

“Velika mobilnost stanovništva je uslovila da naša društva postanu sve više multikulturalna, kao i da preispituju nacionalne identitete relativno homogenih nacija. Novi talas multikulturalizma je pokazao veoma izraženu polarizaciju o pitanjima migracija u javnom diskursu, uz izražavanje velike netolerancije, ksenofobije i nepoštovanja ljudskih prava“, navela je u uvodnom obraćanju Milena Bešić, direktorica CEDEM-a.

Kristina von Petersdorff, službenica za zaštitu UNHCR-a, navodi da su izbjeglice, kao i svi mi, prije svega ljudi, ali su primorani da žive u specifičnim uslovima. Velika većina izbjeglica koristi svaku priliku da se integriše te zaključila da “zemlje poput Crne Gore, time što preuzimaju na sebe odgovornost da prihvate i integrišu izbjeglice, ne samo što spašavaju živote – već i doprinose svom društvenom, kulturnom i ekonomskom razvoju”. 

Dušica Živković, šefica kancelarije Međunarodne organizacije za migrante u Crnoj Gori  je navela da „svojim mobilnim timom, pogotovo u prihvatnom centru na Božaju, zapošljavaju preko 17 ljudi i obezbjeđuju medicinske, socijalne i druge usluge migrantima, uz dva obroka“. Ona je ocijenila da trenutno imaju kapaciteta za prijem još migranta i da je situacija na terenu pod kontrolom. 

 „Svi aspekti integracije podjednako bitni poput pronalaska posla, dobrog poznavanja i korišćenja znanja jezika, integracija djece u obrazovni sistem, poznavanje kulture ali i postojanje socijalnog kapitala jedne osobe, rekla je Darka Minić, predstavnica UNHCR-a.

Minić je kazala da tek kada su svi ovi aspekti zadovoljeni, možemo reći da se ta osoba integrisala u naše društvo. Ona je napomenula da uz podršku koju obezbjeđuju u vidu prevođenja i upućivanja u način funkcionisanja sistema, sarađuju sa svim resorsnim ministarstvima, agencijama i direktoratima koji se bave istom ili sličnom problematikom, sa ciljem razmjene znanja, kao i najboljih praksi radi poboljšanja kvaliteta rada i usluga koje pružaju.

„Po evidenciji Direkcije za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom i reintegraciju povratnika po readmisiji,  tokom 2020.  godine bilo je 38 stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom. U Crnoj Gori trenutno boravi 37 stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom, a od tog broja, 18 stranaca ostvaruje pravo na integraciju u crnogorsko društvo“ navela je Marina Grba, socijalna radnica u Direkciji za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

U toku drugog dana konferencije, na panelu koji je posvećen ulozi organizacija civilnog društva učesnici su imali prilike da čuju iskustva pružalaca neposredne podrške u različitim oblastima. 

„Organizacije civilnog društva imaju krucijalnu ulogu u poboljšanju integracije i postizanja socijalne kohezije kao i važnost saradnje organizacija civilnog društva koje trenutno sarađuju kroz pružanje znanja iz različitih oblasti vezanih za kontekst migracije kao i pružanja različitih ekspertiza čime bi se postigla sinergiju u cilju boljeg rješavanju problema i pružanjem pomoći migrantima“, navela je Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, te napomenula da bi se ovom pitanju trebalo pristupiti na ljudski način i da pogledom na migrante kao na statističke podatke, cifre i brojke, ugrožava se njihov status, a da bi na njih trebalo da posmatramo kao na sve druge ljude i sugrađane – majke, očeve, djecu, muškarce, žene, porodice ali prije svega na ljude sa problemom kojima je potrebna pomoć.

Aleksandra Vukčević, projektna koordinatorka u Građanskoj alijansi, objasnila je da organizacija iz koje dolazi, pruža besplatnu pravnu pomoć, tražiocima azila ili licima kojima je odobrena medjunarodna ili subsidijarna zaštita, gdje se njihov tim sastoji od dva pravnika, dva terenska radnika i dva prevodioca.

„Jezičke barijere su veoma problematične, ali da nisu česte, s obzirom da većina njihovih korisnika dolazi iz zemalja u kojima se govori arapski jezik, međutim da uz saradnju sa drugim organizacijama i institucijama prevazilaze probleme ukoliko imaju korisnike sa urdu ili farsi govornog područja“, kazala je Vukčević.

Marija Ružić Stajovićdirektorica programa za unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva, institucija sistema i medija u organizaciji Juventas je kazala da je „potrebno da postoji bolja uvezanost državnih službi koji se bave pitanjima integracijama korisnika kojima je odobrena međunarodna pravna zaštita kao i bitnost civilnog sektora pri pružanju određenih usluga i servisa ovom stanovništvu“.

Aleksandra Grujović, projektna menadžerka u organizaciji „Art of Living“, je objasnila da „program koji mi sprovodimo, doprinosi socijalizaciji migranata, oslobađajući ljude trauma, kada nad pozitivnim ljudskim vrednostima preovlađuju strah, bes i beznađe, vodeći do agresije, netolerancije i najzad depresije. Metode su efikasne, dokazane i praktične. To je pristup koji se obraća celoj osobi, od telesne terapije, preko snažnih tehnika disanja i meditacija, koje nam povećavaju energiju i dovode u kontakt sa dubokim egzistencijalnim delom naše ličnosti“.

Međunarodna konferencija je dio projekta ‘’ALL IN: Pathways to belonging: From interculturAL dialogue to sociaL Inclusion''.


Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori je neophodno suštinsko i strateško promišljanje o vladavini prava, politička volja, kompetentnost pojedinaca u institucijama i individualna odgovornost, predlaganje boljih zakonskih rješenja, dijalog unutar parlamenta, kao i saradnja sa međunarodnim partnerima.

To je ocijenjeno na konferenicji “Kontrolna lista vladavine prava za Crnu Goru”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa Konrad Adenauer fondacijom.

IMG 0083

 

Šef Programa za vladavinu prava za Jugoistočnu Evropu Konrad Adenauer fondacije, Hartmut Rank, istakao je da je izuzetno teško mjeriti vladavinu prava jer je mnogo faktora u igri.

“Važno je početi od osnovne ideje da vladavina prava podrazumijeva da je pravo to koje vlada, a ne čovjek. Ključni indikatori za nas su poštovanje zakona, nezavisnost pravosuđa i nepostojanje korupcije. Sva ta tri indikatora su međusobno uvezana. Ne možemo govoriti o vladavini prava ukoliko institucije nisu nezavisne, ili ukoliko su korumpirane”, kazao je Rank.

Najvažnije je da se u praksi ispoštuju zakoni i da vladavina prava postoji na djelu.

Bivši sekretar Venecijanske komisije, dr Thomas Markert, ukazao je da bez vladavine prava ne može biti demokratije ni poštovanja ljudskih prava.

“Vladavina prava nije jednostavan koncept. Stanje vladavine prava u jednoj zemlji je mnogo manje vidljivo i teže ga je ocijeniti nego funkcionisanje demokratije. Ne postoji opšti mehanizam za posmatranje situacije vezano za ljudska prava. Potrebno je da se definiše koncept vladavine prava na jasniji način”, smatra Markert.

Dodao je da koncept vadavine prava treba da se prilagođava različitim situacijama u različitim zemljama i ne može postojati spisak kriterijuma koji se može primijeniti podjednako u svakoj zemlji.

Pravni ekspert i autor Izvještaja “Kontrolna lista vladavine prava za Crnu Goru”, Milorad Marković, pojasnio je da je izvještaj urađen u periodu od avgusta do septembra prošle godine.

“Kontrolna lista koju smo koristili se sastoji od 12 indikatora koji su fokusirani kroz tri kategorije, a to su usklađenost sa zakonom, nezavisnost pravosuđa i odsustvo korupcije”, kazao je Marković.

Potrebno je, kako je rekao, da se osigura pravilno sprovođenje tripartitne podjele vlasti, fokusirajući se na parlamentarnu demokratiju u kojoj bi najviše zakonodavno tijelo trebalo efikasno da preuzme date nadležnosti.

“Potrebno je osigurati puno poštovanje sistema kontrole i ravnoteže kako bi se spriječilo da pojedine sudije budu skolne spoljnom uticaju, ali i da bi se spriječio nedozvoljeni spoljni uticaj na funkcionisanje pravosuđa. Izmjenama Ustava isključiti ministra pravde i predsjednika Vrhovnog suda iz članstva u Sudskom savjetu. Takođe, vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude član Tužilačkog savjeta”, naveo je Marković.

Preporuke iz izvještaja ukazuju da je potrebno izmjeniti zakone o sudskom savjetu i sudijama i o državnom tužilaštvu kako bi se osigurale veće garancije nezavisnosti, nepristrasnosti članova sudskog i tužilačkog savjeta.

“Izmijeniti Zakon o državnom tužilaštvu po uzoru na Zakon o sudskom savjetu i sudijama kako bi se propisalo produženje mandata eminentnih pravnika u slučaju da parlament ne izabere sva četiri nova člana”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, borbu protiv korupcije treba strateški preispitati.

IMG 0125

“Procjena rizika treba da bude osnova za promjene zakona u pogledu diferencijacije nadležnosti na način da se Specijalno tužilaštvo usmjeri samo na ozbiljne slučajeve korupcije, dok bi ostala tužilaštva trebalo da prošire svoju nadležnost u borbi protiv korupcije na nižim nivoima”, kazao je Marković.

Prema Eurobarometru, kako je naveo, 49 odsto stanovništva je izrazilo tendenciju povjerenja u policiju, 38 odsto u Vladu, a 48 odsto je reklo da vjeruje pravosudnom sistemu.

“Tri četvrtine građana vjeruje da je korupcija dio svakodnevnog života u Crnoj Gori, što je zabrinjavajuće. Ova percepcija se odnosi na sve segmente društva. Građani smatraju da su i korupcija na nižem i ona na visokom nivou jednako opasne po društvo. Ali javnost mnogo više prepoznaje korupciju na nižim nivoima, nego na visokim nivoima”, kazao je Marković.

Specifičnost u pogledu visoke korupcije je, kako je pojasnio, što je ona izuzetno visoko u portfoliju Specijalnog tužilaštva, odnosno 58,7 odsto krivičnih prijava koje su bile u radu Specijalnog tužilaštva u 2019. godini se odnosilo na predmete korupcije.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, rekla je da je neophodno suštinsko i strateško promišljanje o vladavini prava, ali i politička volja, kompetentnost pojedinaca u institucijama, i individualna odgovornost.

“U praksi se mnoge odredbe vladavine prava ne garantuju, ne poštuju ili propisno ne prate. Takva situacija je smetnja imperativnim pitanjima u društvu kao što su poštovanje zakona, jednak pristup pravdi i prevencija i suzbijanje korupcije. Evidentna je neophodnost suštinskih reformi, predlaganje boljih zakonskih rješenja, dijalog unutar parlamenta, saradnja sa međunarodnim partnerima, umjesto prakse prilagođavanja političkim i linčim interesima i uticaja predstavnika izvršne vlasti na pravosudnu vlast”, istakla je Bešić.

Sudija Vrhovnog suda i kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, Miraš Radović, smatra da zbog mogućnosti političkog uticaja ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta.

“Poruka političarima treba da bude da štite nezavisnost i samostalnost sudstva. Moja je poruka i predsjednicima sudova da treba da štite samostalnost i nezavisnost sudstva i da svaki predsjednik suda treba da izađe pred sudiju i da kaže- nema niko pravo na tebe da utiče, ni ja, a kamoli neko izvan struktura suda”, poručio je Radović.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, istakla je da vladavina prava ne može sama od sebe da bitiše i da se održi.

“Vladavinu prava treba da sprovode jake, nezavisne, snažne i kompetentne institucije, a institucije predstavljaju ljudi. Moramo da napravimo takav nivo u društvu da građani poštuju zakone, ali sa druge strane i oni koji ih donose moraju da poštuju zakone. To možemo da uradimo ako imamo jedan nivo i sa jedne i sa druge strane. Nezavisnost i odgovornost idu jedno uz drugo”, jasna je Pavličić.

 

IMG 0215

Član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Stevo Muk, naveo je da je 2015. godine prosječno trajanje upravnog spora bilo šest mjeseci i postojala je ideja da se kroz realizaciju strategija ono smanji na četiri mjeseca, međutim, na kraju 2020. godine prosječno trajanje upravnog spora je 17 mjeseci.

“Sa Upravnim i Ustavnim sudom moramo nešto da uradimo. Moramo da se kao društvo i država njima mnogo više pozabavimo i da te dvije instutucije vratimo nečemu što bi bili integritet i efikasnost. Jer bez toga će značajno patiti vladavina prava i ostvarivanje ljudskih prava. U krajnjem to mora dovesti do pada povjerenja građana”, objasnio je Muk.

Predsjednica Sudskog savjeta, dr Vesna Simović- Zvicer, ocijenila je da se mora implementirati ono što je međunarodni standard, ukoliko se želi zatvoriti određeno poglavlje, a sa druge strane potrebno je naći balans između onoga što je standard koji se mora implementirati i onoga što su lokalne prilike.

“To treba iskoristiti u dijalogu sa predstavnicima drugih država koje su članice Evropske unije da razumiju kontekst u kojem ta rješenja treba implementirati. Džaba imamo dobro rješenje, ako se ono ne može primijeniti u praksi”, kazala je Simović-Zvicer.

Državna tužiteljka za vezu sa EUROJUST-om Jelena Đaletić, istakla je da da su najvažniji najbolji predlozi za unapređenje zakonskih rješenja kako bi se postiglo efikasnije funkcionisanje i postizanje rezultata u praksi.

“Ukoliko preduzimamo kontinuirane aktivnosti kako bismo ispunili mjerila u poglavljima, neophodno je da svi državni organi sarađuju. To znači da prosto mora da postoji komunikacija i saradnja, jer put prema Evropskoj uniji je put države, svih nas, a ne pojedinačno institucija”, pojasnila je Đaletić.

IMG 0092


Akademija se realizuje u okviru projekta „Praktična akademija za socijalnu integraciju“ koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Osnovni cilj Praktične akademije je podsticanje razvoja digitalnih, socijalnih i jezičkih kompetencija, odnosno unapređenje znanja i vještina mladih, nezaposlenih lica u skladu sa potrebama tržišta rada i savremenog poslovanja.

Praktična akademija je usmjerena na:

  1. Nezaposlena, mlada lica (do 30 godina) sa visokom stručnom spremom;
  2. Lica sa invaliditetom u potrazi za zaposlenjem;
  3. Registrovana nezaposlena lica sa VSS na ZZZCG;
  4. Svršenim studentima/kinjama bez prethodnog radnog iskustva.

Za potrebe realizacije Praktične akademije, izrađen je šestomjesečni plan i program koji obuhvata 6 modula, i to:

Modul 1: Savremena poslovna administracija

Modul 2: Digitalna pismenost

Modul 3: Poslovni i naučni stil funkcionalne pismenosti

Modul 4: Metodologija istraživanja

Modul 5: Projektni menadžment

Modul 6: Analiza pravnih akata

Po završetku obuke, polaznici i polaznice će imati jasan uvid u koncept poslovne administracije i način vođenja uspješne poslovne komunikacije. Takođe, polaznici/e će biti osposobljeni da vode sastanke, pišu zapisnike, dopise i saopštenja, te da razumiju osnove finansijskog poslovanja. Nadalje, biće u prilici da unaprijede svoje IT vještine, razumiju projektni menadžment, razlikuju metode naučnog istraživanja i znaju kako da na efektivan način interpretiraju podatke prikupljene anketom, upitnikom ili analizom sadržaja.

Praktična akademija će se održati u periodu od 29. aprila do 29. septembra 2021. godine u Podgorici, po principu „jedan mjesec – jedan modul“, jednom u toku mjeseca u trajanju od 4h, u popodnevnim časovima. Broj polaznika i polaznica je ograničen na 15 i oni će, po završetku obuke, dobiti sertifikat i pravo učešća na drugim projektnim aktivnostima.

Ukoliko želite da pohađate Praktičnu akademiju, zainteresovani/e kandidati/kinje mogu poslati svoju biografiju/CV i kratko motivaciono pismo (ne duže od 200 riječi) na e-mail adresu: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. najkasnije do 18. aprila 2021. godine, uz naznaku “Prijava za učešće na Praktičnoj akademiji“.

Za sva dodatna pitanja budite slobodni da nas kontaktirate putem navedene e-mail adrese ili telefona 020/234-114.


IMG 7081 1 25

Podgorica, PR pres servis -  Svaki drugi građanin Crne Gore nema povjerenje u medije, televizija je još uvijek najdominantniji medij, najposjećenija društvena mreža je Facebook, a građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada su u pitanju zaštita novinara i medijske slobode.

To je saopšteno na pres konferenciji "Prezentacija rezultata istraživanja o medijima i medijskim slobodama“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta „Jačanje kapaciteta lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima“, koji je podržan od strane ambasade SAD u Podgorici. Kompletan izvještaj je dostupan ovdje

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, kazao je da gotovo polovina građana Crne Gore nema povjerenje u medije.

„Taj stepen nepovjerenja je viši ili manji, ali generalno je to gotovo svaki drugi građanin Crne Gore“, rekao je Bešić.

Istakao je da je televizija još uvijek najdominantniji medij i da svakodnevno preko 70 odsto građana gleda televiziju.

„Druge po učestalosti gledanja su društvene mreže koje svakodnevno koristi 45,3 odsto građana. Društvene mreže i internet portali iz godine u godinu dobijaju na značaju. Iza toga idu dva tradicionalna medija. Radio svakodnevno sluša 21,3, a novine svakodnevno čita samo 8,4 odsto građana“, naveo je Bešić.

Portal Vijesti svakodnevno prati svaki četvrti građanin Crne Gore (24,3), a drugi, treći i četvrti po rejtingu učestalosti praćenja su CDM (16,2) i RTCG (15,2).

„Građani imaju najviše povjerenja u Portal Vijesti (32,8) u koji svaki treći građanin ima viši ili niži stepen povjerenja. Zatim slijedi RTCG (21,5), a onda CDM (18,3)“, naveo je Bešić.

Bilo koje novine svakodnevno i redovno prati jako mali broj građana, ali je najčitaniji Dan, koji redovno ili svakodnevno čita 7,5 odsto građana, a slijede Vijesti 6,2 i Pobjeda 4,2 odsto.

„Kada je riječ o povjerenju istim redosljedom se iskazuje povjerenje s tim da su razlike proporcionalno male. 23 odsto građana iskazuje povjerenje u Dan, 21 odsto Vijesti i Pobjeda 18 odsto građana“, naveo je Bešić.

Kada je riječ o televizijama, najgledanije su Vijesti koje u kategoriji veoma često i često gleda preko 52 odsto građana, a slijede RTCG 1 sa 40,5 odsto, TV Prva 30,6 odsto, Nova M 23,6 odsto.

„Kada je riječ o povjerenju u informacije na TV stanicama prve su, opet, Vijesti sa 59,2 odsto građana, potom RTCG1 (51,4), RTCG 2 (46,1), te PRVA (43,8) i NOVA M (38). Dakle, što ljudi češće gledaju neki medij sve mu više vjeruju, ili ljudi gledaju neki medij zato što mu vjeruju“, pojasnio je Bešić.

Najposjećenija društvena mreža je, kako je rekao, Facebook koju svakodnevno prati 42,8 odsto građana, a slijede Youtube 30,8, Instagram 23,3 odsto. Dodao je da je najveći stepen povjerenja u Facebook kome vjeruje 35,9 odsto građana, a povjerenje u Youtube je 34,7 odsto.

Na pitanje da li su čuli za lažne vijesti 45 odsto ispitanika je odgovorilo da su čuli, 26,9 odsto građana je čulo za lažne vijesti, ali nisu sigurni šta to znači, a 28,3 odsto građana ne zna šta su to lažne vijesti.

Nešto preko jedne četvrtine građana je manje-više u stanju da prepozna lažne vijesti, a moguće je manipulisati lažnim vijestima sa oko četvrtinom građana.

„Kada prepozna lažne vijesti, najveći broj građana ih prosto ignoriše ali ignorisanjem ne prestaje širenje lažnih vijesti. Jako mali broj građana ih dijeli i obavještava da se radi o lažnim vijestima ili prijavljuje administratorima da su to uvidjeli“, naveo je Bešić.

Istakao je da trećina građana procjenjuje da su medijske slobode na manje-više zadovoljavajućem nivou, ali sa druge strane 58,5 odsto građana smatra da su medijske slobode uglavnom na niskom ili na veoma niskom nivou.

„Polovina građana bi ocjenila položaj novinara kao manje-više dobar, a druga polovina kao manje-više loš“, kazao je Bešić.

Dodao je da je ujednačen broj građana koji smatraju da su novinari uglavnom zaštićeni ili nezaštićeni.

Istraživanje je pokazalo da preko 45 odsto građana smatra da bi država trebalo da donese posebne mjere kako bi se dodatno zaštitili novinari, dok svaki treći smatra da za tim nema potrebe.

„Na pitanje koliko je država efikasna u procesuiranju i kažnjavanju onih koji upućuju prijetnje i izvršavaju napade na novinare, oko 47 odsto građana negativno ocjenjuje efikasnost države u ovom pogledu, dok je dvostruko manje građana koji smatraju da je država manje-više efikasna u procesuiranju i kažnjavanju onih koji ugrožavaju novinare“, naveo je Bešić.

Na pitanje koji je razlog neefikasnosti države u pogledu zaštite novinara, kako je rekao, njih 50 odsto je reklo da ne zna šta je razlog, korupciju i organizovani kriminal je navelo 15,4 odsto građana, neefikasnost i selektivnost pravosudnog sistema 11,3 odsto građana, nedostatak političke volje 10,7 odsto.

Podaci, kako je rekao, pokazuju da građani imaju visoka očekivanja od nove vlasti kada je u pitanju zaštita novinara i slobode medija.

„Oni misle da će nova vlast da bolje tretira medije i novinare. Da će biti značajno efikasnija kaže 30 odsto građana, da će jednako biti efikasna 17 odsto, a da će biti manje efikasna 15,5 odsto“, naveo je Bešić.

Kada je u pitanju istraživačko novinarstvo najdominantniji stav jeste da je istraživačko novinarstvo uglavnom dobro (39,5 odsto), ali da se mali broj novinara na pravi način njime bavi.

Odgovarajući na pitanje koju političku strukturu mediji podržavaju, najmanje građana ne može da procijeni, dok većina njih smatra da su mediji podijeljeni po tom pitanju.

„Sličan procenat građana smatra da mediji rade za interese vlasnika (39,6) s jedne strane, kao onih što rade za interese političara (39,7 odsto), sa druge. Svaki peti građanin Crne Gore smatra da mediji uglavnom rade za interese građana“, naveo je Bešić.

Istraživanje je pokazalo da građani uglavnom smatraju da mediji nisu nezavisni u odnosu na različite aktere.

„Na skali od 0 do 1, TV Vijesti se procjenjuju kao najnezavisniji mediji sa skorom 0,33, zatim novine Vijesti 0,29 i portal Vijesti 0,28. Slijedi RTCG 0,28, Dan 0,26, CDM 0,25, Analitika 0,23, FOS 0,22“, rekao je Bešić.

Po mišljenju građana, kako je kazao, najodgovornija je vlast na državnom nivou i oko 30 odsto građana je identifikovalo tog aktera za ključnog kršioca medijskih prava i sloboda, oko 15 odsto njih smatra da to rade vlasnici medija, a tek svaki deseti to pripisuje novinarima.

„Preko 40 odsto građana smatra da javni servis imaju bolje uslove poslovanja od privatnih, nasuprot 26 odsto građana koji kažu da privatni mediji imaju bolje uslove poslovanja. Više nego svaki drugi građanin smatra da je stepen medijskih sloboda prisutniji u privatnim nego u javnim medijima“, rekao je Bešić.

Na pitanje ko treba najviše da doprinese kada je riječ o unapređenju medijskih sloboda istraživanje je pokazalo da se komparativno, najveći doprinos očekuje od novinara, države, medija i vlasnika medija i profesionalnih udruženja.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, apelovala je na novinare da uzmu u obzir stavove građana, uvaže njihovo povjerenje i ulože dodatne napore u profesionalizaciju rada.

“Pridržavanje smjernica definisanih Kodeksom novinarske profesije zahtjeva od novinara i urednika da stoje iza javno izrečene riječi i da budu svjesni da informativna uloga koju imaju mora doprinosti jačanju socijalne kohezije i smanjenju polarizacije društva”, smatra Bešić.

Ocijenila je da postoji velika potreba za istraživačkim novinarstvom i na institucijama je da osiguraju bezbjednost novinara.

Programski menadžer, Marko Pejović, kazao je je da je istraživanje sprovodeno u od 10. do 21. decembra 2020. godine, a u istraživanju je učestvovalo 999 ispitanika.


Page 1 of 120