Podgorica, PR pres servis – Istraživačkim novinarstvom moguće je doprinijeti promjenama svega što u Crnoj Gori treba da se mijenja, a vrlo je važno da novinari koji se bave tom vrstom novinarstva dobiju status službenih lica.

To je saopšteno na pres konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta "Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

Projektni koordinator (CEDEM), Marko Pejović, kazao je da je cilj projekta doprinos evroatlantskim integracijama Crne Gore, kroz povećanje kvaliteta vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u oblasti korupcije i organizovanog kriminala.

„Svrha projekta je bila jačanje kapaciteta lokalnih novinara koje bi rezultiralo profesionalnijem pristupu istraživačkom procesu, kao i kredibilnijem izvještavanju u oblasti korupcije i organizovanog kriminala. Ono što čini posebnost ovog projekta jeste što su bili uključeni lokalni javni emiteri, kao i komercijalni, pa smo obuhvatili deset novinara iz tri lokalna javna emitera i četiri komercijalna u Pljevljima,Kotoru, Ulcinju, Baru i Beranama“, rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, posebno za društva u tranziciji i zemljama u razvoju, je vrlo važan, posebno na lokalnom nivou.

„Novinari istraživači moraju mijenjati svakodnevnicu i boriti se za bolje društvo, ne prihvatajući svijet onakvim kakvim jeste, i to je ono što čini ključnu razliku između svakodnevnog novinarstva i istraživačkog novinarstva. Promovisanjem istraživačkog novinarstva može se doprinijeti promjenama svega što u Crnoj Gori treba da se mijenja, i da u tom smislu istraživačko novinarstvo jeste protivteža tabloidnog novinarstva“, istakao je Pejović.

On smatra da ovakvi projekti treba da budu odgovor na tabloidizaciju novinarstva u Crnoj Gori i jačanje svih struktura koji će, kako je naveo, zajednički promovisati ideju istraživačkog novinastva i doprinijeti jačanju borbe za vladavinu prava i demokratizaciju društva.

Projekat je započet radnim sastancima predstavnika pravosuđa i medija, u Baru, Beranama i Kotoru. Ocijenjeno je i da je vrlo važno da imamo zajednički cilj, a to je kredibilno i objektivno izvještavanje i da bude što manje spekulisanja sa različitim informacijama i da kao rezultat imamo blagovremene i tačne informacije za sve ono što javnost ima pravo da zna“, kazao je Pejović.

Sa druge strane, kako je dodao, predstavnici sistema pravosuđa su ukazali na važnost poznavanja terminologije u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, „na čemu je CEDEM intenzivno radio prethodnih mjeseci, u saradnji sa predstavnicima Insajdera i novinarkom Mirjanom Jevtović.

Pejović je kazao da su u okviru projekta izrađene i Smjernice za istraživačke novinare u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, koje su namijenjene svim novinarima koje imaju aspiraciju da se bave istraživačkim novinarstvom u oblasti korucije i organizovanog kriminala, a publikacija je dostupne na sajtu CEDEM-a.

„Pored edukativnih radionica, sprovedeno je mentorstvo u trajanju od tri mjeseca, koje je imalo za cilj da sve ono što su stekli kao vještine na edukativnim radionicama, počnu primjenjivati u praksi. U toku ta tri mjeseca, imali su na raspolaganju Mirjanu Jevtović odnosno podršku u sveukupnom istraživačkom procesu kako bi mogli da finalizuju priče na najbolji način“, rekao je Pejović.

On je kazao da je kao glavni rezultat projekta set istraživačkih priča, koje su zaintrigirale kako širu javnost, tako i stručnu javnost lokalnih zajednica, ali šire.

„Imali smo priliku da su nacionalni mediji, ali i mediji iz regiona prenosili određene dijelove priča, i da se javnost zainteresovala za teme koje smo obrađivali“, kazao je Pejović.
On je, govoreći o preporukama, istakao da je vrlo važno usmjeriti pažnju na poboljšanje bezbjednosnih uslova istraživačkih novinara na lokalnom nivou, uslijed izazova sa kojima se suočavaju, i da novinari dobiju status službenog lica.
„Autocenzura i cenzura predstavljaju vrlo dva važna problema sa kojima se suočavaju novinari, a koje su veoma izraženi, zbog čega je neophodno da uređivačka politika medija mora biti nezavisna, posebno kada je riječ o javnim emiterima“, naveo je Pejović.
On je ocijenio da je važno poboljšati materijalne uslove za rad novinara i nastaviti kontinuiranu edukaciju novinara na svim nivoima.
Urednica portala radioberane.me, Milena Bubanja Obradović, ocijenila je da je projekat značajan za lokalne novinare, prije svega za mlade, koji, kako je navela, nemaju mogućnost da se kroz dnevne aktivnosti u okviru svojih redakcija bave istraživačkim novinasrtvom.

„Najveća prednost se ogleda u tome što smo imali ono što nam u redakcijama nedostaje, a to su podrška i logistika. Mi, kao novinari, smo prinuđeni kada radimo u maloj redakciji na lokalnom nivou, da imamo utisak da smo sve – i urednici, i veb dizajneri svojih priča koje objavljujemo na internetu, a ako ih objavljujemo na radiju smo čak i tonci“, navela je Bubanja Obradović.

Ona smatra da je važno što je u cijelu priču bio uključen neko što dolazi iz regiona, i ko ima mnogo veće iskustvo.

Bubanja Obradović je rekla da je priča koju su radili naišla na dobre reakcije i prepoznavanje od kolega iz ostalih medija, a da su i regionalni mediji pisali o tom uspjehu.

„To je prvi put da Radio Berane, kao lokalni javni emiter, ima svoj istraživački serijal i prvi put da se radi istraživanje o maloljetničkim ugovorenim brakovima. Fokusirali smo se na dio našeg stanovništva, pa smo uključili u priču samo romsku i egipćansku zajednicu koja živi u Beranama, ali smo došli do nekih saznanja koja se tiču uopšte problematike maloljetničkih ugovornih brakova u Beranama“, navela je Bubanja Obradović.
Novinar nezavisnog dnevnika Vijesti, Radomir Petrić, kazao je da su im stečena znanja i vještine, omogućili da u različitim sredinama dostignu približno slične standarde kakvi su u Insajderu, a u krajnjem da proizvod budu zanimljive priče „koje su izazvale veliko interesovanje javnosti u svim gradovima“.
„U mom slučaju radilo se o zaboravljenom konkursu arhitektonskom rješenju Bara 21. vijeka, koji je trebao da u doba najveće građivinske ekspanzije, usmjeri grad planski prema budućem mediteranskom centru, mondenskom“, kazao je Petrić.
On je pojasnio da toga nije došlo jer je došlo do splašnjavanja investicionog talasa, kao i zaboravljanja cijele te teme, koja je, kako je rekao, tek krajem prošle godine, nakon više od deset godina pauze, ugledala svijetlost dana u lokalnom parlamentu.
„Bilo mi je zanimljivo u izboru teme da sagledam zašto je došlo do toga da se jedna ovakva tema, koja je od dugoročnog interesa za razvoj grada i čitave lokalne zajednice i države, brzo zaboravi, a i da vidim koliko ta činjenica korenspondira sa aktuelnom problematikom u izradi i raznim raspravama oko planskih dokumenata“, naveo je Petrić.
Pored njih, u projektu su učestvovali i portal barinfo.me, portal skalaradio.me, Pljevaljske novine, TV Teuta i TV Pljevlja, a sve priče su dostupne na sajtu CEDEM-a.