U prethodnih deset godina veliki broj istraživanja i referentnih izvještaja je napravljen u Crnoj Gori, a koji su se bavili problemima etničkih odnosa i etničke distance. Svako od ovih istraživanja proširivalo je vidike i informacije kada je riječ o dimenzijama i faktorima koji utiču na etničko distanciranje. CEDEM je od 2007. godine radio tradicionalna istraživanja etničke distance, a podaci su predstavljali izvrsne i precizne indikatore etničkih odnosa u Crnoj Gori, sredini koja je po svim odlikama suštinski multietnička. Jedna od karakteristika Crne Gore, iako ne velike države po svim kvantitativnim obilježjima, jeste specifičnost lokalnih sredina. Svaka opština u Crnoj Gori je, na neki način, specifična po svojim kulturnim, socijalnim, etničkim pa i političkim karakteristikama. Kada se realizuju istraživanja mjerenja etničke distance i etničkih odnosa uopšteno, uglavnom se projektuju reprezentativni uzorci koji treba da pokažu mjerenje na nivou čitave Crne Gore.
Ova istraživanja uključuju ne tako veliki broj ispitanika po pojedinim opštinama (sa izuzetkom Podgorice), te je pregled po opštinama u ovom pogledu svakako nedostatan. Sa druge strane, u ovim istraživanjima, i ovo je ključno, kalkulišu se činioci koji su opštinskog, a ne individualnog karaktera. Npr. mi znamo iz istraživanja da što su ljudi pojedinačno obrazovaniji, to se manje etnički distanciraju, ali ne znamo da li prosječan nivo obrazovanja u opštini utiče na individualno etničko distanciranje, i ako da, u kojoj mjeri. Takođe, znamo da se pojedinci sa višim prihodima manje distanciraju, ali ne znamo da li prosječna primanja po opštini utiču na pojedince koji žive u različitim sredinama da se manje ili više distanciraju. Ovo su bili ključni razlozi koji su motivisali ovo istraživanje. Najprije, CEDEM raspolaže sa longitudinalnom bazom podataka o etničkom distanciranju pojedinaca u gotovo svim Crnogorskim opštinama, sa ukupnim brojem od 4163 ispitanika. To znači da smo u stanju u velikoj mjeri da precizno mjerimo efekat pojedinačnih karakteristika građana na etničko distanciranje. Dodatno, postoje manje-više pouzdani statistički podaci koji obezbjeđuju podatke na nivou opština. Npr., znamo broj nezaposlenih po opštinama, kao što znamo i koja su prosječna primanja, prosječna starost, broj kompjuterski pismenih itd. Konsekventno, ovi agregatni podaci po opštinama su intergrisani sa podacima kojima CEDEM raspolaže na osnovu istraživanja, i formirana je datoteka koja sadrži varijable na dva nivoa, a sa ciljem da se utvrdi efekat opština i njihovih karakteristika na etničko distanciranje.
Metodološki, sa podacima koji su integrisani i organizovani na gore opisan način, mi smo operisali složenim statističkim metodama i tehnikama u cilju identifikacije efekta opština na etničko distanciranje. Tačnije, kao metod smo koristili hijerarhijsko linearno modeliranje, koje podrazumijeva procjenu tzv. fiksnih regresionih koeficijenata. Statistički, kalkulus podrazumijeva činjenicu da pojedinci nemaju samo lične karakteristike, već da su oni smješteni u svoje opštine, te da ista individualna karakteristika može imati različiti efekat u različitim sredinama. Npr. kada mi u istraživanju mjerimo prihod ispitanika, imamo podatak o ličnim prihodima svih ispitanika, i možemo kalkulisati koji je efekat individualnog prihoda na etničko distanciranje. Međutim, u praksi, može biti da neko ima prihod od 300 eura, ali da živi u opštini u kojoj je prosjek 500 eura, ili u opštini u kojoj je prosjek prihoda 200 eura. Drugim riječima, efekat jednog istog nivoa prihoda može biti drugačiji s obzirom na karakterisike opštine u kojoj pojedinac živi. Ovo su bili aspekti koje smo imali u vidu, i procedure koje smo sproveli sa ciljem mjerenja efekta specifične opštinske sredine na etničko distanciranje. Izvještaj obiluje složenim statističkim metodama i tehnikama, ali smo rezultate istraživanja prilagodili čitacima i donosiocima odluka koji ne moraju imati posebna statistička znanja kako bi razumjeli podatke, i iste iskoristili u svom praktičnom radu.
Izvještaj je pripremljen u okviru projekta „Osnažimo sistem za društvo jednakih prava“ koji Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM realizuje uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a isti je dostupan ovdje.