Centar za monitoring i istraživanje CeMI

u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)

u okviru projekta “Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, koji je finansiran od strane Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), raspisuju

KONKURS

za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama sa ciljem davanja podrške dostizanju većeg nivoa demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, sa fokusom na reformu pravosuđa

Prijedloge projekata vrijednosti od 5.000,00 eura do 8.000,00 eura možete dostaviti najkasnije do 20. novembra 2018. godine (23:59h). Ukupan budžet za raspodjelu sredstava iznosi 48.000,00 eura. Projekti će biti sprovedeni u cilju davanja podrške aktuelnoj reformi pravosuđa u Crnoj Gori kroz povećanje učešća civilnog sektora u praćenju suđenja i/ili procesu kreiranja politika, čime će se unaprijediti nivo profesionalizma i integriteta u pravosuđu.

Pravo učešća na ovom konkursu imaju NVO organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama koje ispunjavaju sljedeće kriterijume:

da su registrovane kao udruženja građana najmanje godinu dana prije isteka roka za dostavljanje prijedloga projekata na ovom konkursu;
da imaju sjedište u Crnoj Gori;
da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom, sa partnerima (ukoliko su predviđeni projektom), a ne da nastupaju kao posrednici;
da imaju godišnji promet veći od 10.000 EUR (u slučaju da je u pitanju dio programa za izgradnju kapaciteta).
Pojedinci, političke stranke, međunarodne i strane organizacije, vladine institucije, vjerske zajednice nemaju pravo učešća na ovom konkursu. Takođe, korisnici, koji su potpisali ugovore u okviru IPA CSF konkurs za podnošenje prijedloga projekata (EuropeAid/135998/DD/ACT/ME) nijesu prihvatljivi podnosioci zahtjeva za ovaj konkurs.

Za prijavu na konkurs je potrebno popuniti: Od podnosilaca se traži da dostave ispunjen prijavni paket, kojeg čine: Prijavni formular, Prijedlog budžeta i Matrica logičkog okvira. Prije popunjavanja ovih formulara pročitati Vodič u kojem se mogu naći informacije o uslovima za prijavu i detaljnom opisu aktivnosti koje će biti podržane ovim konkursom. Sve informacije i formulari za prijavu nalaze se na sajtovima NVO CeMI i partnera NVO CEDEM: www.cemi.org.me, https://www.cedem.me/en/.

Projekat – Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa

CEDEM je u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma/kinja, Egipćana/ki i ostalih ranjivih grupa“ koji sprovodi Help, u saradnji sa CEDEM-om, Romskim obrazovnim fondom i Crvenim krstom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori sproveo istraživanje o stavovima predstavnika preduzeća i socio-ekonomski položaj RE populacije "Zapošljavanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori".

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Centar za monitoring i istraživanje CeMI  

u partnerstvu sa  Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 

u okviru projekta “Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, koji je finansiran od strane Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), raspisuju

KONKURS

za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama sa ciljem davanja podrške dostizanju većeg nivoa demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, sa fokusom na reformu pravosuđa

Prijedloge projekata vrijednosti od 5.000,00 eura do 8.000,00 eura možete dostaviti najkasnije do 20. oktobra 2018. godine (23:59h). Ukupan budžet za raspodjelu sredstava iznosi 48.000,00 eura. Projekti će biti sprovedeni u cilju davanja podrške aktuelnoj reformi pravosuđa u Crnoj Gori kroz povećanje učešća civilnog sektora u praćenju suđenja i/ili procesu kreiranja politika, čime će se unaprijediti nivo profesionalizma i integriteta u pravosuđu.

Pravo učešća na ovom konkursu imaju NVO organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama koje ispunjavaju sljedeće kriterijume:

• da su registrovane kao udruženja građana najmanje godinu dana prije isteka roka za dostavljanje prijedloga projekata na ovom konkursu;
• da imaju sjedište u Crnoj Gori;
• da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom, sa partnerima (ukoliko su predviđeni projektom), a ne da nastupaju kao posrednici;
• da imaju godišnji promet veći od 10.000 EUR (u slučaju da je u pitanju dio programa za izgradnju kapaciteta).

Pojedinci, političke stranke, međunarodne i strane organizacije, vladine institucije, vjerske zajednice nemaju pravo učešća na ovom konkursu. Takođe, korisnici, koji su potpisali ugovore u okviru IPA CSF  konkurs za podnošenje prijedloga projekata (EuropeAid/135998/DD/ACT/ME) nijesu prihvatljivi podnosioci zahtjeva za ovaj konkurs.

Za prijavu na konkurs je potrebno popuniti:  Od podnosilaca se traži da dostave ispunjen prijavni paket, kojeg čine: Prijavni formular, Prijedlog budžeta i Matrica logičkog okvira. Prije popunjavanja ovih formulara pročitati Vodič u kojem se mogu naći informacije o uslovima za prijavu i detaljnom opisu aktivnosti koje će biti podržane ovim konkursom. Sve informacije i formulari za prijavu nalaze se na sajtovima NVO CeMI i partnera NVO CEDEM: www.cemi.org.me, https://www.cedem.me/en/.

Projekat – Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa

Broj ugovora 2017/388-367

Podgorica, PR pres servis – Instituciju Ombudsmana je potrebno osnažiti i upostaviti bolje veze sa drugim institucijama, a u sektoru bezbjednosti treba da postoje iskristalisani nadzorni mehanizmi koji bi se bavili zaštitom ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti. To je ocijenio zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, na pres konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“. On smatra da je potrebno osnažiti sisitem koji funkcioniše u okviru Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali da istovremeno „profunkcioniše“ veza između te institucije i drugih važnih institucija u zaštiti ljudskih prava i sloboda. „Pod tim, prvenstveno, mislim na Ustavni sud Crne Gore, sudove i druge državne organe, koji su upravo na primarnoj liniji zaštite ljudskih prava i sloboda. Naravno da u okviru drugih državnih organa, prije svega u sektoru bezbjednosti, moramo imati iskristalisane nadzorne mehanizme, odnosno mehanizme koji bi se bavili ne samo zaštitom ljudskih prava i sloboda, nego i drugih važnih ljudskih vrijednosti“, kazao je Bjeković. On je istakao da, između Institucije Ombudsmana i sektora bezbjednosti u Crnoj Gori, postoji izuzetno dobra kumunikacija. „To je za mene bilo relativno iznenađenje. Očekivao sam da će drugi organi biti mnogo fleksibilniji“, rekao je Bjeković.

Institucija Ombudsmana, kako je pojasnio, nije protokolarna obaveza države, već je ustavna kategorija i ima osnovnu funkciju da štiti ljudska prava i slobode u Crnoj Gori. „Državna uprava Ombudsmana treba da shvati i prihvati kao nekoga ko je korektor vlasti, a ne kontrolor vlasti. Mi ne vršimo funkciju kontrole zakonitosti rada, već je naša osnovna i primarna funkcija poštovanje ljudskih prava i sloboda“, kazao je Bjeković. On smatra da je potrebno ustanoviti brzu, efikasnu i korisnu saradnju sa civilnim sektorom, jer je on „po utiscima mnogih jedan od osnovnih razloga zbog čega Institucija Ombudsmana treba da bude kvalitetnija, efikasnija i funkcionalnija“. Bjeković je istakao da su, u okviru projekta na edukativnim obukama, bili renomirani domaći i predavači iz okruženja i Evrope.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, ocijenila je da je transparentnost rada službi bezbjednosti i odbrane od velikog značaja za proces demokratizacije, pa se zbog toga, kako je pojasnila, posebna pažnja posvećuje mehanizmima njihove kontrole. „Kada je riječ o kontroli koju sprovode nezavisne institucije, dominantno mjesto, svakako, pripada Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Svjesni činjenice da Ombudsman de facto predstavlja neizostavan dio svakog demokratskog društva, javlja se logična potreba za konstantnim jačanjem unutrašnjih kapaciteta ove institucije“, rekla je Bešić. Prema njenim riječima, CEDEM je u okviru projekta, u proteklih 11 mjeseci, održao pet inicijalnih sastanaka sa vodećim akterima sektora bezbjednosti, sproveo fokus grupu sa zaposlenima iz Institucije Ombudsmana, kao i organizovao četiri edukativne obuke za zaposlene u toj Instituciji. „Važno je napomenuti da su, u okviru projekta, izrađene i objavljene dvije analize. Jedna na temu internih regulativa i operativne smjernice za dalji rad institucija bezbjednosnog sektora, a druga nosi naslov Komparativna analiza institucija Ombudsmana u izabranim zemljama: nadležnosti, primjeri i preporuke“, navela je Bešić.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dražen Cerović, pojasnio je da bezbjednosni sektor nije bauk i da predstavlja vrlo ozbiljan servis, koji služi građanima i podiže nivo njihove bezbjednosti. „Neminovno, na tom putu, ponekad čini greške, kao što ih čini svaki drugi sistem. Specifična je okolnost, kada govorimo o sektoru bezbjednosti, to što posljedice kršenja određenih pravila imaju mnogo gori uticaj na pitanje ljudskih prava, nego što to, možda, ima kršenje procedura u drugim institucijama“, objasnio je Cerović. On je rekao da pitanja ljudskih prava sa jedne strane i bezbjednosnog sektora sa druge strane predstavlaljaju pitanja „možda od najvažnijeg prioriteta“. Cerović je objasnio da je bezbjednosni sektor u određenoj mjeri zatvoren i da je to priroda njegovog posla, ali se sa druge strane, kako je dodao, to ne bi smjelo izroditi u kršenje ljudskih prava. „Prvobitna namjera bezbjednosnog sektora jeste zaštita interesa građana. Poenta je u tome da se ne prekorači određena granica u primjeni ovlašćenja, da se dobra namjera vremenom ne bi izrodila u nešto što je negativno“, naveo je Cerović. Povući jasnu granicu između ljudskih prava i rada Ombudsmana sa jedne i bezbjednosnog sektora sa druge strane, kako je kazao, nije lako i pored najboljih namjera i pravnih instrumenata. „Ali imamo iskustva uspješnih evropskih demokratija, koje su ta dva sektora na vrlo precizan način razdvojile, a sa druge strane, dale ovlašćenja kontrolnim institucijama, kao što je Ombudsman“, rekao je Cerović. On je istakao da je veoma važno da se Institucija Ombudsmana nametne drugim institucijama i da forsira proaktivni rad.

Sutkinja Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, objasnila je da je pravo na bezbjednost ličnosti ljudsko pravo i važan preduslov za ostvarivanje drugih prava. „Svako od nas želi i očekuje da živi i radi u bezbjednom okruženju i legitimno očekuje da država, zahvaljujući svojim ovlašćenjima, ispuni ovaj zahtjev. Ne smijemo izgubiti iz vida da suzbijanje bezbjedonosnih prijetnji ne smije biti ostvareno na uštrb ljudskih prava i sloboda“, kazala je Lopičić. Prema njenim riječima, ljudski život, kao najviše ustavno dobro, predstavlja vitalni temelj ljudskog dostojanstva „Ograničenje nekog prava može opravdati samo ona država, koja može dokazati da je to ograničenje nužno u demokratskom društvu, koje je utemeljeno na vladavini prava. Ograničenje ljudskih prava ne smije biti u suprotnosti sa garancijama, koje su propisane normama nacionalnog i međunarodnog prava“, navela je Lopičić.

Projekat „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“, CEDEM realizuje u saradnji sa Institucijom Ombudsmana, a uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke.