CEDEM je u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma/kinja, Egipćana/ki i ostalih ranjivih grupa“ koji sprovodi Help, u saradnji sa CEDEM-om, Romskim obrazovnim fondom i Crvenim krstom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori sproveo istraživanje o stavovima predstavnika preduzeća i socio-ekonomski položaj RE populacije "Zapošljavanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori".

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Centar za monitoring i istraživanje CeMI  

u partnerstvu sa  Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 

u okviru projekta “Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, koji je finansiran od strane Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), raspisuju

KONKURS

za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama sa ciljem davanja podrške dostizanju većeg nivoa demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, sa fokusom na reformu pravosuđa

Prijedloge projekata vrijednosti od 5.000,00 eura do 8.000,00 eura možete dostaviti najkasnije do 20. oktobra 2018. godine (23:59h). Ukupan budžet za raspodjelu sredstava iznosi 48.000,00 eura. Projekti će biti sprovedeni u cilju davanja podrške aktuelnoj reformi pravosuđa u Crnoj Gori kroz povećanje učešća civilnog sektora u praćenju suđenja i/ili procesu kreiranja politika, čime će se unaprijediti nivo profesionalizma i integriteta u pravosuđu.

Pravo učešća na ovom konkursu imaju NVO organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama koje ispunjavaju sljedeće kriterijume:

• da su registrovane kao udruženja građana najmanje godinu dana prije isteka roka za dostavljanje prijedloga projekata na ovom konkursu;
• da imaju sjedište u Crnoj Gori;
• da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom, sa partnerima (ukoliko su predviđeni projektom), a ne da nastupaju kao posrednici;
• da imaju godišnji promet veći od 10.000 EUR (u slučaju da je u pitanju dio programa za izgradnju kapaciteta).

Pojedinci, političke stranke, međunarodne i strane organizacije, vladine institucije, vjerske zajednice nemaju pravo učešća na ovom konkursu. Takođe, korisnici, koji su potpisali ugovore u okviru IPA CSF  konkurs za podnošenje prijedloga projekata (EuropeAid/135998/DD/ACT/ME) nijesu prihvatljivi podnosioci zahtjeva za ovaj konkurs.

Za prijavu na konkurs je potrebno popuniti:  Od podnosilaca se traži da dostave ispunjen prijavni paket, kojeg čine: Prijavni formular, Prijedlog budžeta i Matrica logičkog okvira. Prije popunjavanja ovih formulara pročitati Vodič u kojem se mogu naći informacije o uslovima za prijavu i detaljnom opisu aktivnosti koje će biti podržane ovim konkursom. Sve informacije i formulari za prijavu nalaze se na sajtovima NVO CeMI i partnera NVO CEDEM: www.cemi.org.me, https://www.cedem.me/en/.

Projekat – Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa

Broj ugovora 2017/388-367

Podgorica, PR pres servis – Instituciju Ombudsmana je potrebno osnažiti i upostaviti bolje veze sa drugim institucijama, a u sektoru bezbjednosti treba da postoje iskristalisani nadzorni mehanizmi koji bi se bavili zaštitom ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti. To je ocijenio zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, na pres konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“. On smatra da je potrebno osnažiti sisitem koji funkcioniše u okviru Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali da istovremeno „profunkcioniše“ veza između te institucije i drugih važnih institucija u zaštiti ljudskih prava i sloboda. „Pod tim, prvenstveno, mislim na Ustavni sud Crne Gore, sudove i druge državne organe, koji su upravo na primarnoj liniji zaštite ljudskih prava i sloboda. Naravno da u okviru drugih državnih organa, prije svega u sektoru bezbjednosti, moramo imati iskristalisane nadzorne mehanizme, odnosno mehanizme koji bi se bavili ne samo zaštitom ljudskih prava i sloboda, nego i drugih važnih ljudskih vrijednosti“, kazao je Bjeković. On je istakao da, između Institucije Ombudsmana i sektora bezbjednosti u Crnoj Gori, postoji izuzetno dobra kumunikacija. „To je za mene bilo relativno iznenađenje. Očekivao sam da će drugi organi biti mnogo fleksibilniji“, rekao je Bjeković.

Institucija Ombudsmana, kako je pojasnio, nije protokolarna obaveza države, već je ustavna kategorija i ima osnovnu funkciju da štiti ljudska prava i slobode u Crnoj Gori. „Državna uprava Ombudsmana treba da shvati i prihvati kao nekoga ko je korektor vlasti, a ne kontrolor vlasti. Mi ne vršimo funkciju kontrole zakonitosti rada, već je naša osnovna i primarna funkcija poštovanje ljudskih prava i sloboda“, kazao je Bjeković. On smatra da je potrebno ustanoviti brzu, efikasnu i korisnu saradnju sa civilnim sektorom, jer je on „po utiscima mnogih jedan od osnovnih razloga zbog čega Institucija Ombudsmana treba da bude kvalitetnija, efikasnija i funkcionalnija“. Bjeković je istakao da su, u okviru projekta na edukativnim obukama, bili renomirani domaći i predavači iz okruženja i Evrope.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, ocijenila je da je transparentnost rada službi bezbjednosti i odbrane od velikog značaja za proces demokratizacije, pa se zbog toga, kako je pojasnila, posebna pažnja posvećuje mehanizmima njihove kontrole. „Kada je riječ o kontroli koju sprovode nezavisne institucije, dominantno mjesto, svakako, pripada Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Svjesni činjenice da Ombudsman de facto predstavlja neizostavan dio svakog demokratskog društva, javlja se logična potreba za konstantnim jačanjem unutrašnjih kapaciteta ove institucije“, rekla je Bešić. Prema njenim riječima, CEDEM je u okviru projekta, u proteklih 11 mjeseci, održao pet inicijalnih sastanaka sa vodećim akterima sektora bezbjednosti, sproveo fokus grupu sa zaposlenima iz Institucije Ombudsmana, kao i organizovao četiri edukativne obuke za zaposlene u toj Instituciji. „Važno je napomenuti da su, u okviru projekta, izrađene i objavljene dvije analize. Jedna na temu internih regulativa i operativne smjernice za dalji rad institucija bezbjednosnog sektora, a druga nosi naslov Komparativna analiza institucija Ombudsmana u izabranim zemljama: nadležnosti, primjeri i preporuke“, navela je Bešić.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dražen Cerović, pojasnio je da bezbjednosni sektor nije bauk i da predstavlja vrlo ozbiljan servis, koji služi građanima i podiže nivo njihove bezbjednosti. „Neminovno, na tom putu, ponekad čini greške, kao što ih čini svaki drugi sistem. Specifična je okolnost, kada govorimo o sektoru bezbjednosti, to što posljedice kršenja određenih pravila imaju mnogo gori uticaj na pitanje ljudskih prava, nego što to, možda, ima kršenje procedura u drugim institucijama“, objasnio je Cerović. On je rekao da pitanja ljudskih prava sa jedne strane i bezbjednosnog sektora sa druge strane predstavlaljaju pitanja „možda od najvažnijeg prioriteta“. Cerović je objasnio da je bezbjednosni sektor u određenoj mjeri zatvoren i da je to priroda njegovog posla, ali se sa druge strane, kako je dodao, to ne bi smjelo izroditi u kršenje ljudskih prava. „Prvobitna namjera bezbjednosnog sektora jeste zaštita interesa građana. Poenta je u tome da se ne prekorači određena granica u primjeni ovlašćenja, da se dobra namjera vremenom ne bi izrodila u nešto što je negativno“, naveo je Cerović. Povući jasnu granicu između ljudskih prava i rada Ombudsmana sa jedne i bezbjednosnog sektora sa druge strane, kako je kazao, nije lako i pored najboljih namjera i pravnih instrumenata. „Ali imamo iskustva uspješnih evropskih demokratija, koje su ta dva sektora na vrlo precizan način razdvojile, a sa druge strane, dale ovlašćenja kontrolnim institucijama, kao što je Ombudsman“, rekao je Cerović. On je istakao da je veoma važno da se Institucija Ombudsmana nametne drugim institucijama i da forsira proaktivni rad.

Sutkinja Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, objasnila je da je pravo na bezbjednost ličnosti ljudsko pravo i važan preduslov za ostvarivanje drugih prava. „Svako od nas želi i očekuje da živi i radi u bezbjednom okruženju i legitimno očekuje da država, zahvaljujući svojim ovlašćenjima, ispuni ovaj zahtjev. Ne smijemo izgubiti iz vida da suzbijanje bezbjedonosnih prijetnji ne smije biti ostvareno na uštrb ljudskih prava i sloboda“, kazala je Lopičić. Prema njenim riječima, ljudski život, kao najviše ustavno dobro, predstavlja vitalni temelj ljudskog dostojanstva „Ograničenje nekog prava može opravdati samo ona država, koja može dokazati da je to ograničenje nužno u demokratskom društvu, koje je utemeljeno na vladavini prava. Ograničenje ljudskih prava ne smije biti u suprotnosti sa garancijama, koje su propisane normama nacionalnog i međunarodnog prava“, navela je Lopičić.

Projekat „Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti“, CEDEM realizuje u saradnji sa Institucijom Ombudsmana, a uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke.

CEDEM je 19. septembra u hotelu CentreVille organizovao nacionalnu konferenciju "Regionalna pravosudna saradnja: dostignuća i buduće perspektive" u okviru projekta "Jačanje regionalne pravosudne saradnje kroz multisektorski pristup" koji je podržan od strane Programa za vladavinu prava Jugoistočne Evrope Konrad Adenauer fondacije.

G-đa Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, je podsjetila da je u Izvještaju o napretku za Crnu Goru konstatovano da se sprovodi obuka sudija i državnih tužilaca, ali da je potrebno, kako je ukazala, usvojiti program obuke u oblasti pravosdune saradnje u krivičnim stvarima.

„Imajući u vidu da je u aprilu usvojen program obuka u okviru projekta EUROL 2, Crna Gora je učinila značajan pomak za unaprijeđenje znanja sudija i njihovih saradnika u ovoj oblasti. Sudije i državni tužioci, kao stožeri pravosudne saradnje, moraju održavati uzajamno povjerenje u prekograničnim predmetima i dobru volju za rješavanje svih izazova koji mogu nastati u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći sa susjednim državama i članicama Evropske unije“, poručila je Medenica.

Prema njenim riječima, u cilju pružanja nabrže i najšire moguće pravne pomoći u krivičnim stvarima, sudstvo je pružilo doprinos u procesu kreiranja nacionalnog normativnog okvira sa državama članicama EU, kroz aktivno učešće u radnim tijelima.

„Posebno ističem da je sustvo proaktivno djelovalo na planu pravosudne saradnje i blagovremeno primjetilo da će primjena pravnih instrumenata EU u ovoj oblasti biti poseban izazov za sudije i da će se povećati njihov rad, zbog čega su nam potrebne dodatne obuke o pravnoj pomoći, kako u građanskom, tako i u krivičnom dijelu predmeta koji su pred sudovima“, navela je Medenica.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da su efikasna međunarodna saradnja i uzajmna pravna pomoć preduslov za brze i djelotvorne postupke u složenimn krivičnim predmetima, pogotovo kada, kako je navela, imaju transnacionalni element.

„Evidentno je da kriminalne grupacije, u svom djelovanju, teže tome da iskoriste razlike između pravnih sistema različih država, koristeći nedostatke efikasne koordinacije između različitih državnih službi, a često i činjenicu da neke zemlje nisu spremne da na određeni novi saradnje sa drugim državama“, istakla je Bešić.

Ona je ocijenila da je Crna Gora pred zadatkom da, u procesu evropskih integracija za izmjene svog zakonodvano i instuticionalnog okvira, uz napore Ministarstva pravde, sudstva i državnog tužilaštva, osnaži sistem međunarodne pravosudne saradnje i pruži doprinos međunarodnom  sistemu vladavine prava.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Crnoj Gori, Angela Longo, podsjetila je da su zaštita i promocija ljudskih prava ključne aktivnosti SE, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

„Imamo dosta međusektorskih tijela koja se u Strazburu bave dijalogom između zemalja i unaprijeđenjem na principima i standardima koje promovišemo kao SE“, navela je Longo.

Kako je navela, u SE vjeruju da su jaka tijela važna, jer njihov rad mora da bude održiv.

„Želimo da reforme budu prave, da budu čvrste i da pomognu radu u budućnosti da se osnaži saradnja SE sa druigim organizacijama u okviru zemlje“, poručila je Longo.

Ona je podsjetila da SE imnplementira nekoliko pravosudnih projekata u Crnoj Gori, navodeći da je pravna saradnja ključni element za više segmenata aktivnosti te organizacije.

Šef Programa za vladavinu prava za Jugoistočnu Evropu u Konrad Adenauer fondaciji (KAS), Hartmut Rank, kazao je da Program vladavine prava ima za cilj da ubrza prihvatanje relevantnih standarda i zakonskih i u praksi.

„Imamo sjedište u Bukureštu od 2006. godine. Od početka 2006.godine počeli smo saradnju sa CEDEM-om, i svake godine smo uspjevali, makar jednom godišnje, da dođemo u Podgoricu kako bismo razgovarali sa kolegama, sa pravnicima, na različitim seminarima. Ove godine počeli smo novi projekat koji se odnosi na regionalnu pravosudnu saradnju na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi u nizu događaja na tu temu“, naveo je Rank.

Načelnica Direkcije za međunarodnu pravnu pomoć Direktorata za međunarodnu pravosudnu saradnju i projekte u Ministarstvu pravde, Snežana Maraš, kazala je da Crna Gora, kao država SE, teži i želi da pristupi EU.

Ona je kazala da pravosudna saradnja u EU, osim kod postupanja u krivičnim gonjenjima, ide preko centralnih organa komununikacije, „a brojni instrumentima SE i EU je predviđena na način da se direktno komunicira između pravosudnih organa“.

„Poenta je u neposredbnoj saradnji. Da bi ta saradnja bila valjana potrebno je da se ona oslanja na propise. Moje je viđenje, ukoliko želimo da dosegnemo standarde kojima težimo, da je obaveza u ovom momentu da poradimo na tome da poštujemo standarde koji su ugrađeni u naš sistem domaćeg zakonodvastva i međunarodnih ugovora, koji nas obavezuju da se striktno držimo obaveza kako bismo stvorili naviku da poštujemo propise kojima smo se obavezali“, istakla je Maraš.

Predsjednica Upravnog odbora u Centru za obuku u sudstvu i državnom Tužilaštvu, Senka Danilović, podsjetila je da je sa obukama međunarodne saradnje nije se krenulo sa otvaranjem pregovora, nego ranije, prije 2015.godine.

Ona je pojasnila da je obaveza Centra bila, u okviru Pregovaračkog poglavlja 24, da kreira kompletan program obuke koji će se odnositi na saradnju u građanskim i krivičnim stvarima.

„Tako da smo, kroz projekat EUROL, prošle godine krenuli u kreiranje obimnog projekta koji je isključivo posvećen saradnji u građanskim, i krivičnim stvarima. Projekat je počeo na način da je u januaru angažovan ekspert, koji je boravio u Crnoj Gori i koji je priliku da razgovara sa svim sudijama i tužiocima u Crnoj Gori“, kazala je Danilović.

Ona je kazala da je ideja Centra da se iz svih sudova i državnih tužilaštava, odrede po jedan sudija i državni tužilac koji će proći sve obuke, kako bi, kako je pojasnila, bili kontakt tačka „kad god se pojavi potreba za primjenom ovih istrumenata“.

Danilović je ukazala da je prošle godine, u obukama koje je organizovao Centar, učestvovalo oko 1.800 učesnika, ove godine do 1.jula 1.200 učesnika.

Projektni koordinator CEDEM-a, Ognjen Marković, kazao je da projekat Jačanje regionalne pravosudne saradnje kroz multuisektorski pristup sprovodi CEDEM, uz podršku Programa za vladavinu prava Jugoistočne Evrope KAS.

„Cilj projekta jeste da okupimo predstavnike sudstva, tužilaštva i organizacija civilnog društva, koji se bave vladavinom prava, kako bi razmotrili nova rješenja za unaprijeđenje pravosudne saradnje u krivičnim stvarima. Svjesni smo činjenice da kriminalne grupe djeluju van granica jedne države, tako da te granice ne bi trebale biti prepreka za rješavanje tog problema“, naveo je Marković.

On je kazao da u tom dijelu postoje određeni problemi, s obzirom da, kako je naveo, saradnja sudstva i tužilaštva često zna da bude spora i inertna, „a sa druge strane, kriminalne grupe koje djeluju između više država koriste napredne tehnologije te tu dolazi do problema“.

„Pretežno istražni organi, kad treba da nađu počinice krivičnih djela, treba da traže dokaze i vangranica određen države“, dodao je Marković.

Na konferenciji su govorili pravni ekspert Milorad Marković, sutkinja Višeg suda u Podgorici Evica DURUTOVIĆ, direktor Pravnog odjeljenja, Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Bojan BOŽOVIĆ, zamjenica vođe tima“EURoL II (Podrška Evropske unije vladavini prava) Maria Grazia Benedetti, i EU Upućeni tužilac, “IPA 2017 Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu”, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ)u Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije i Centru za međunarodnu pravnu saradnju (CILC), Silvij Šinkovec, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković i državna tužiteljka za vezu sa Evropskom jedinicom za pravosudnu saradnju (EUROJUST) Jelena Đaletić.

Izvor:PR centar