Posljednje aktivnosti

  • Održana završna konferencija projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“

    31 jul 2018

    PR pres servis - U okviru projekta „Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“, obučeno je preko 70 lokalnih novinara, a da bi proces edukacije bio upotpunjen izrađen je i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa.

    To je saopšteno na pres konferenciji, povodom predstavljanja projekta koji je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) realizovao u saradnji sa Televizijom (TV) Prva, a koji je finansiran kroz Program profesionalizacije medija Evropske unije (EU).

    Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je cilj projekta bio da doprinese integracionom procesu Crne Gore u EU, kroz jačanje kapaciteta medija u izvještavanju o krivičnom pravosuđu i povećanje kvaliteta i vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u toj oblasti.

    “Svrha projekta je jačanje integriteta i stručnosti medija za istraživačko izvještavanje o krivičnoj pravdi, u skladu sa standardima EU i Savjeta Evrope, kao i Kodeksa novinara Crne Gore”, pojasnila je Bešić.

    Ona je rekla da je značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, a posebno društva u tranziciji, neprocjenjiv, napominjući da je istraživačko novinarstvo proces koji se bavi temama, koje su namjerno ili slučajno, sakrivene od javnosti.

    “Zbog toga je ovakav vid novinarstva neophodan društvu u cjelini. Građani imaju pravo da znaju o društvu u kojem žive, kao i da o odlukama, koje mogu da utiču posredno ili neposredno na njih, donose sud, na osnovu releventnih činjenica”, ocijenila je Bešić.

    Netransparentnost, zloupotreba službenog položaja i različite vrste štetnih stvari po društvo su, kako je istakla, veoma bliske zemljama u tranziciji.

    “Ljudi na pozicijama mogu zloupotrijebiti moć koju posjeduju. Zadatak ljudi koji se bave istraživačkim novinarstvom jeste da otkriju uzroke i posljedice ovakvog djelovanja i da na taj način mijenjaju svakodnevicu i bore se za bolje društvo”, poručila je Bešić.

    Promovisanjem istraživačkog novinarstva, kako smatra, može se doprinijeti promjenama svega što se u Crnoj Gori treba promijeniti.

    Projektni koordinator CEDEM-a, Marko Pejović, pojasnio je da je projekat počeo analizom medijskog okruženja sa akcentom na poštovanje etičkog Kodeksa novinara u Crnoj Gori.

    “Ključna stvar je bila da, kroz treninge, odnosno obuke za lokalne novinare Crne Gore, radimo na podizanju njihovih kapaciteta, kako bi se njihova profesionalnost i stručnost, u dijelu istraživačkog procesa, povećala. S tim u vezi, u saradnji sa kolegama iz BIRN-a urađen je trening kurikulum, koji se sprovodio prethodnih 18 mjeseci”, naveo je Pejović.

    On je kazao da su održana dva modula obuka, da je treningom obuhvaćeno 70 lokalnih novinara i da su angažovani najeminentniji stručnjaci u oblasti izvještavanja o krivičnom pravosuđu.

    “Prvi modul se odnosio na poboljšanje tehnika, metoda i standarda izvještavanja o krivičnom pravosuđu, imajući u vidu da novinari ne poznaju najbolje terminologiju, koja se odnosi na krivično pravosuđe. Prvi modul je realizovan kroz tri obuke. Drugi modul se odnosio na provjeravanje podataka, koji postoje na internetu. Fokus je bio na društvenim mrežama, uzimajući u obzir da se one danas puno koriste i da podaci, koje dobijamo kroz društvene mreže, treba da budu dodatno verifikovani. Drugi modul je realizovan kroz dvije obuke", objasnio je Pejović.

    On je kazao da je izrađen i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa da bi, kako je rekao, proces edukacije bio upotpunjen, a novinari imali jasne instrukcije za izradu priča.

    “Priručnik je namijenjen novinarima, posebno na lokalnom nivou. Međutim, mogu ga koristiti svi zainteresovani u civilnom sektoru i na fakultetima. Priručnik prati proces od samog nastanka priče do njenog objavljivanja”, objasnio je Pejović.

    Vjerujući da, kako je rekao, saradnja predstavnika sistema pravosuđa na lokalnom nivou, sa jedne strane i medija i civilnog sektora, sa druge strane, može dovesti do sinergije potencijala, u Pljevljima, Ulcinju i Nikšiću su organizovani radni sastanci predstavnika sistema pravosuđa i medija.

    “Lokalni mediji su ocijenili da je značajno poboljšana transparentnost osnovnih sudova i osnovnih državnih tužilaštava, iako i dalje postoji prostor za poboljšanje te saradnje. Neophodna je saradnja između novinara i predstavnika sistema pravosuđa, kako bi poboljšali izvještavanje i izbjegli senzacionalističke naslove”, rekao je Pejović.

    Imajući u vidu da se, kako je kazao, često krši Kodeks novinara, a uslijed nodovoljno znanja i informacija u ovom dijelu, urađene su tri info sesije u Baru, Podgorici i Nikšiću, gdje su, kako je pojasnio, građani informisani šta mogu uraditi ukoliko su medijskim izvještavanjem prekršena njihova prava.

    Pejović je istakao da su preporuke da se nastavi sa obukom novinara, “posebno kada govorimo o lokalnim novinarima, imajući u vidu da se veliki broj projekata odnosi na veće medijske kuće i da se zapostavljaju lokalni novinari”.

    “Drugi dio ovog projekta je bio fokusiran na TV kampanju, koju smo uradili sa TV Prva, a tiče se promocije Kodeksa odnosno njegovih ključnih principa”, kazao je Pejović.

    Urednica TV Prva, Gordana Đuračić, pojasnila je da je urađeno deset dokumentaraca i to o policiji, zatvorima, sudijama, nasilju o porodici, maloljetničkoj delinkvenciji, medijima, tužilaštvu, ratnim zločinima, advokatima i neosnovanom pritvoru.

    “Dokumentarac o policiji je pokazao da saradnja institucija, medija, nevladinog sektora i kompletne države treba da bude jača. U posljednje dvije godine, se pokazalo da je borba protiv organizovanog kriminala bolja i efektnija”, rekla je Đuračić.

    Dokumentarac o zatvorima, kako je kazala, donio je priču o tome kako izgleda jedan zatvorski dan i bacio svijetlo na “veliki problem, a to je nedostatak kadra”.

    Ona je istakla da je film o sudijama pokazao opterećenost sudija velikim brojem predmeta i da često postupaju u prostorijama koje su veoma male.

    “Ovaj film je pokazao da postoji neujednačena sudska praksa. Postoje situacije da u dva slična slučaja, imamo dvije potpuno različito odmjerene sankcije, npr. u jednom slučaju tri godine zatvora, u drugom čak deset”, objasnila je Đuračić.

    U filmu o maloljetničkoj delinkvenciji, kako je rekla, iznešen je statistički podatak koji pokazuje da je u prošloj godini, za prvih 11 mjeseci 327 maloljetnika počinilo krađu.

    “U filmu o medijima, pokazalo se da se novinari suočavaju sa teškoćama u izvještavanju iz sudnica, naročito zbog toga što, sve što mogu da koriste su olovka, papir i pamćenje. Tako da nekada može doći do nekih propusta”, rekla je Đuračić.

    Ona je istakla da je film o nasilju u porodici pokazao da je svaki član crnogorskog društva potencijalna žrtva nasilja u porodici i da se takva djela teško otkrivaju, jer se dešavaju “iza zatvorenih vrata".

    Opširnije
  • NAJAVA: Emitovanje filma o policiji u okviru serijala Proces

    18 jul 2018

    U okviru projekta "Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori", TV Prva u saradnji sa CEDEM-om emituje dokumentarce u cilju podizanja svijesti javnosti o funkcionisanju krivičnog pravosuđa kroz serijal PROCES.

    Projekat ima za cilj da doprinese jačanju kapaciteta medija u Crnoj Gori za izvještavanje o krivičnom pravosuđu, kroz povečanje kvaliteta i vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u ovoj oblasti.

    Film o policiji prati akciju Boka Specijalne antiterorističke jedinice - SAJ. Ko je bezbjedan, a ko treba da se plaši policije, ko je jači država ili kriminalci, te ko je uključen u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa su samo neka od pitanja kojima se bavi novi dokumentarni film u okviru serijala Proces. Najavu filma možete pogledati na sledećem linku, dok premijerno emitovanje je u subotu, 21. jula 2018. godine u 16,45h na TV Prva.

    Ovo je deveti od deset dokumentaraca koji su urađeni u saradnji sa TV PRVA, a u okviru projekta “Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori”, finansiranim od strane EU.

    Opširnije
  • Održana četvrta obuka za zaposlene u instituciji Ombudsmana

    12 jul 2018

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    CEDEM je organizovao četvrtu i posljednju obuku u okviru projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta Ombudsmana za nadzor nad sektorom bezbjednosti" koji je podržan od strane Ambasade Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, na temu "Ljudska prava, rod i sektor bezbjednosti", 11. i 12. jula u Kolašinu.

    Eksperti na četvrtoj obuci bili su Graziella Pavone, ekspertkinja za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i bezbjednost (OEBS, Varšava), Radmila Đakonović (koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu odbrane Crne Gore) i Desanka Lopičić (sudija Ustavnog suda Crne Gore).

    Prvog dana obuke, sesije su bile posvećene rodno- zasnovanom nasilju, njihovim formama, postupanju po žalbama i rodno-senzitivnom monitoringu mjesta za zadržavanje, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na diskriminaciju žena.

    Tokom drugog dana, obrađene su teme integracije rodnih perspektiva u nadzoru nad sektorom bezbjednosti od strane Ombudsmana, zatim pitanje rodne ravnopravnosti u Vojsci Crne Gore: legislative i opšta zastupljenost žena, kao i smjernice i primjeri dobre prakse MO i Vojske Crne Gore.

    Velika je čast što nam se ovim povodom obratio i Ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori, gospodin Hans Günther Mattern, koji je iskazao zadovoljstvo zbog uspješno realizovanog projekta.

    Opširnije
  • CEDEM predstavio rezultate projekta „U susret savremenim bezbjednosnim izazovima: obrazovanje i participacija mladih“

    12 jul 2018

    Podgorica, PR pres servis – Mladi u Crnoj Gori, kao najveće bezbjednosne rizike, vide organizovani kriminal i korupciju, sajber terorizam i vjerski radikalizam, a smatraju da se transparentnost sektora bezbjednosti može unaprijediti većom dostupnošću podataka, uključenošću medija i dijalogom sa civilnim društvom.

    To je saopšteno na predstavljanju rezultata projekta „U susret savremenim bezbjednosnim izazovima: obrazovanje i participacija mladih“, koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

    Projekt koordinator CEDEM-a, Ognjen Marković, kazao je da je projekat za opšti cilj imao jačanje saradnje između države i civilnog društva u prepoznavanju i rješavanju ključnih savremenih problema bezbjednosti sa kojima se mladi suočavaju.

    „Ključna vrijednosti u projektu je direktna komunikacija učesnika, npr. škole i predstavnika lokalnih samouprava i državnih institucija, sa idejom da se definišu preporuke za osnaživanje participacije mladih u formulisanju i primjeni bezbjednosnih politika, što je u skladu sa Zakonom o mladima, Strategijom za mlade 2017-2021, kao i Strategijom za suzbijanje nasilnog ekstremizma 2016-2018“ naveo je Marković u PR Centru.

    On je rekao da su ciljne grupe projekta bili studenti prava, političkih nauka, novinarstva, pripravnici i mlađi službenici u Ministarstvu odbrane, Vojsci Crne Gore, Skupštini, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

    Marković je istakao da da su ključni rezultati projekta realizacija fokus grupa i škole bezbjednosti, kao i publikacija koja, kako je rekao, predstavlja procjenu znanja i stavova mladih o sekoru bezbjednosti.

    „U okviru projekta su održane četiri fokus grupe sa studentima i zaposlenima u državnim institucijama, kako bi se mapirali i analizirali njihovi stavovi i iskustva o ovoj temi“, rekao je Marković.

    On je kazao da se publikacija sastoji iz dva dijela, navodeći da je u prvom dijelu analiziran institucionalni i pravni okvir, sa fokusom na parlamentarnu kontrolu i nadzor nad sektorom bezbjednosti.

    „U okviru drugog dijela smo predstavili ključne rezultate našeg istraživanja, koje je sprovedeno u novembru 2017. godine. Naši sagovornici, kako mladi, tako i predstavnici institucija sektora bezbjednosti su, kao najveći bezbjednosni rizik, naveli problem organizovanog kriminala i korupcije, a zatim sajber terorizma i vjerskog radikalizma“, rekao je Marković.

    On je istakao da su predstavnici sektora bezbjednosti transparentnost svoga rada ocijenili apsolutno zadovoljavajućom, dok su je, kako je rekao, mladi okarakterisali poprilično negativno, jer „ove institucije smatraju nešto zatvorenijim za saradnju zbog nasljeđa socijalizma, koji im to nameće, ali i same prirode posla ovih institucija“.

    „Transparentnost se, kako kažu, može unaprijediti većom dostupnošću podataka od strane organa sektora bezbjednosti, zatim kroz dijalog sa civilnim sektorom, predavanjima predstavnika ovog sektora na fakultetima, te većom uključenošću medija“, kazao je Marković.

    On je istakao da su ključne preporuke publikacije kreiranje platforme za mlade, koja će, kako je dodao, obezbijediti dostupnost informacija vezanih za uključivanje mladih u institucije sektora bezbjednosti, implementaciju projekata i radionica za mlade.

    „Neophodno je i realizovanje redovnih sastanaka predstavnika institucija i mladih, kako bi se predočile sve mogućnosti za uključivanje zainteresovane javnosti, kao i sprovođenje kampanja o uključivanju mladih, u cilju podizanja svijesti svih građana o važnosti aktivne uloge mladih u procesu donošenja odluka“, ocijenio je Marković.

    Posljednja aktivnost projekta bila je, kako je kazao, dvodnevna škola bezbjednosti.

    „Ovogodišnji program škole je bio posebno usmjeren na sistem nacionalne bezbjednosti Crne Gore i nadležnosti bezbjednosnih službi, terorizam, nasilni ektremizam i organizovani kriminal, kao i demokratsku kontrolu sektora bezbjednosti“, naveo je Marković.

    Ove godine je, kako je istakao, stigao najveći broj prijava za učešće u školi bezbjednosti što, kako smatra, pokazuje da mladi školu prepoznaju kao relevantnu i kao školu koja može da im donese nova znanja, iskustva i poznanstva.

    „Preporuke mladih su uvijek usmjerene na to da CEDEM češće realizuje škole bezbjednosti. Siguran sam da ćemo, i tokom ove godine, nastaviti sa našom dugogodišnjom praksom, a sve u cilju približavanja bezbjednosnih izazova i sektora bezbjednosti mladima“, rekao je Marković.

    Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da se ta organizacija od osnivanja bavi monitoringom sektora bezbjednosti, kao i međunarodnom i regionalnom bezbjednosnom dinamikom sa, kako je rekla, posebnim naglaskom na Crnu Goru.

    „Smatramo da je bezbjednost jedan od najvažnijih preduslova za ostvarivanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava“, rekla je Bešić.

    Prema njenim riječima, CEDEM je, u okviru svog programa Bezbjednost i odbrana, do sada realizovao 20 projekata na temu bezbjednosti i reforme sektora bezbjednosti sa, kako je dodala, posebnim fokusom na učešće mladih.

    „Upravo mladi predstavljaju posebno osjetljivu kategoriju stanovništva, koja je izložena brojnim problemima, posebno u tranzicionim društvima, koja se dinamično mijenjaju u procesu izgradnje punog demokratskog poretka“, kazala je Bešić.

    Ona je kazala da su prisustvo nasilja u društvu, terorizam, organizovani kriminal, porast maloljetničke delikvencije i govora mržnje, bezbjednost na internetu i isključenost iz procesa donošenje odluka, samo neki od izvora i oblika ugrožavanja bezbjednosti mladih u lokalnim zajednicama.

    Opširnije
  • 1
  • 2
  • 3

Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori

 

Više

Obrazovanjem do socijalne inkluzije

 

Više

 

Istraživanja političkog javnog mnjenja

 

Više

Partneri